Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Novembar uvek donosi devet krsnih slava, među kojima su i neki od najpoznatijih praznika u srpskom pravoslavnom narodu. Prva je 1. novembra, kada se proslavlja Prepodobni Prohor Pčinjski, a tokom meseca slede Mitrovdan, Vračevi, Đurđic, Aranđelovdan, Mratindan, Sveti Jovan Milostivi i Matejevdan.
Slavski dani ove godine padaju različitim danima u nedelji, pa će se pojedine slave proslavljati uz mrsnu, a druge uz posnu trpezu. Posebno treba imati u vidu da Božićni post počinje 28. novembra, zbog čega će i poslednja novembarska slava, Matejevdan, biti posna.
Prema kalendaru krsnih slava, novembarski slavski datumi su 1, 8, 11, 14, 16, 21, 24, 25. i 29. novembar.
1. novembar: Prepodobni Prohor Pčinjski
Prva novembarska krsna slava obeležava se 1. novembra, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnog Prohora Pčinjskog, svetitelja koji je čitav život posvetio molitvi i podvižništvu.
Prema njegovom žitiju, Prohor je rođen u prvoj polovini 11. veka, u okolini Ovčeg polja. Još u mladosti odlučio je da napusti svetovni život i posveti se Bogu. Povukao se u pustinju, gde je decenijama živeo u molitvi i samoći.
Prema predanju, Prohor je susreo Romana Diogena, budućeg vizantijskog cara, i prorekao mu da će postati vladar. Kada se proročanstvo obistinilo, Diogen je podigao manastir posvećen ovom svetitelju. Njegove mošti danas počivaju u manastiru Prohor Pčinjski, nedaleko od Vranja.
Ove godine 1. novembar pada u nedelju, a tog dana nije propisan post.
Jedna od najpoznatijih novembarskih krsnih slava je Mitrovdan, koji se proslavlja 8. novembra u čast Svetog velikomučenika Dimitrija Solunskog.
Sveti Dimitrije živeo je u Solunu krajem trećeg i početkom četvrtog veka. Bio je rimski vojni zapovednik, ali se nije odrekao hrišćanske vere ni kada je zbog nje, po naređenju cara Maksimijana, dospeo u tamnicu.
Prema crkvenom predanju, iz tamnice je bodrio mladog hrišćanina Nestora da se suprotstavi gladijatoru Lijeju. Nakon Nestorove pobede, car je naredio da obojica budu pogubljena. Sveti Dimitrije postradao je zbog svoje vere, a zbog mirotočenja njegovih moštiju poznat je i kao Mirotočivi.
Mitrovdan 2026. godine pada u nedelju, pa se slava proslavlja uz mrsnu trpezu.
11. novembar: Avramijevdan
Prepodobni Avramije Zatvornik proslavlja se 11. novembra, a ovaj dan u narodu je poznat kao Avramijevdan.
Svetitelj je živeo u četvrtom veku. Još kao mladić odlučio je da napusti svetovni život i posveti se molitvi i služenju Bogu. Veći deo života proveo je u samoći, daleko od svetovne buke, istrajavajući u postu i molitvi.
Prepodobni Avramije ostao je upamćen kao primer hrišćanskog podviga i odricanja od prolaznih zadovoljstava radi duhovnog života.
Avramijevdan ove godine pada u sredu, kada je po tipiku predviđen post na vodi, ali je zbogslave razrešeno na ulje.
Foto: Gemini
Krsna slava
14. novembar: Sveti Vrači
Sveti besrebrenici Kozma i Damjan, u narodu poznati kao Vračevi, proslavljaju se 14. novembra. Ova dva brata bila su lekari koji su lečili bolesne ne tražeći nikakvu nagradu, zbog čega su i nazvani besrebrenicima.
Prema crkvenom predanju, Kozma i Damjan poticali su iz Male Azije. Svoje lekarsko znanje koristili su da pomažu ljudima, a bolesne su lečili uz molitvu i prizivanje imena Hristovog. Nisu naplaćivali svoje usluge, jer su lečenje smatrali služenjem bližnjima.
Zbog nesebičnog pomaganja ljudima, u pravoslavnoj tradiciji poštuju se kao zaštitnici bolesnih i lekara.
Vračevi su poznata krsna slava u srpskom narodu. Ove godine praznik pada u subotu, 14. novembra, kada nije propisan post.
Dva dana nakon Vračeva, 16. novembra, proslavlja se Đurđic, praznik posvećen Obnovljenju hrama Svetog velikomučenika Georgija.
Za razliku od Đurđevdana, koji se obeležava 6. maja u spomen na stradanje Svetog Georgija, novembarski praznik posvećen je obnovljenju hrama podignutog u njegovu čast.
Sveti Georgije bio je rimski vojnik koji je postradao zbog ispovedanja hrišćanske vere za vreme cara Dioklecijana. Njegovo poštovanje veoma je rasprostranjeno među pravoslavnim vernicima, a Đurđic mnoge srpske porodice slave kao svoju krsnu slavu.
Ove godine Đurđic pada u ponedeljak, 16. novembra, i nije postan dan.
21. novembar: Aranđelovdan
Jedna od najrasprostranjenijih krsnih slava u Srbiji je Aranđelovdan, koji se proslavlja 21. novembra. Toga dana Crkva praznuje Sabor Svetog arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih.
Sveti arhangel Mihailo u hrišćanskom predanju poznat je kao predvodnik nebeske vojske i borac protiv sila zla. Njegovo ime potiče iz jevrejskog jezika i znači „Ko je kao Bog?“.
Ove godine Aranđelovdan pada u subotu, 21. novembra, pa se slava proslavlja uz mrsnu trpezu.
24. novembar: Mratindan
Sveti kralj Stefan Dečanski proslavlja se 24. novembra, a ovaj praznik u narodu je poznat kao Mratindan. Istog dana Crkva pominje i Svetog velikomučenika Minu.
Sveti Stefan Dečanski bio je srpski kralj iz dinastije Nemanjića, sin kralja Milutina i otac cara Dušana. Tokom svoje vladavine podigao je manastir Visoke Dečane, jednu od najznačajnijih srpskih svetinja i svoje najveće zadužbinsko delo.
Zbog svog života, vladavine i zadužbinarstva, poštovan je kao svetitelj i zauzima posebno mesto u istoriji Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda.
Mratindan 2026. godine pada u utorak, a tog dana nije propisan post, pa se slava proslavlja uz mrsnu trpezu.
Milovan Radmanovac / Alamy / Profimedia
Slavski kolač i sveća, neizostavni su simboli krsne slave
25. novembar: Sveti Jovan Milostivi
Sveti Jovan Milostivi proslavlja se 25. novembra. Bio je aleksandrijski patrijarh, poznat po brizi za siromašne, bolesne i sve kojima je bila potrebna pomoć.
Rođen je na Kipru, a nakon smrti supruge i dece odlučio je da se posveti služenju Bogu i ljudima. Kada je postao patrijarh Aleksandrije, posebnu pažnju posvetio je siromašnima, udovicama i siročadi. Pomagao je svima kojima je bila potrebna podrška, ne praveći razliku među ljudima.
Zbog takvog odnosa prema bližnjima dobio je ime Milostivi, a Crkva ga pamti kao primer hrišćanskog milosrđa i nesebičnog davanja.
Sveti Jovan Milostivi ove godine proslavlja se u sredu, 25. novembra, pa je propisan post na ulju.
Poslednja novembarska krsna slava je Matejevdan, koji se proslavlja 29. novembra u čast Svetog apostola i jevanđelista Mateja. Pre nego što je postao Hristov učenik, Matej je radio kao carinik. Kada ga je Hristos pozvao da pođe za Njim, napustio je dotadašnji posao i pridružio se apostolima. Crkva ga poštuje kao jednog od dvanaestorice apostola i autora Jevanđelja po Mateju.
U svom jevanđelju svedočio je o Hristovom životu, učenju, stradanju i vaskrsenju, prenoseći Njegovu blagovest budućim pokolenjima. Matejevdan uvek pada u vreme Božićnog posta, pa se ova slava proslavlja se uz posnu trpezu, a prema crkvenom tipiku dozvoljena je riba.
Novembar završava početkom Božićnog posta
Novembar 2026. godine donosi devet krsnih slava, među kojima su Mitrovdan, Vračevi, Đurđic, Aranđelovdan i Mratindan, praznici koji se tradicionalno proslavljaju u brojnim srpskim domovima.
Porodice koje slave Prepodobnog Avramija Zatvornika i Svetog Jovana Milostivog treba da imaju u vidu da oba praznika ove godine padaju u sredu, kada je propisan post na ulju.
Važan datum je i 28. novembar, kada počinje Božićni post, koji traje do Badnjeg dana, 6. januara 2027. godine. Zbog toga se Matejevdan, poslednja novembarska slava, proslavlja uz posnu trpezu, na kojoj je dozvoljena riba.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.