Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Srpska pravoslavna crkva 1. novembra proslavlja Prepodobnog Prohora Pčinjskog, velikog podvižnika i čudotvorca čije se svete mošti i danas čuvaju u manastiru koji nosi njegovo ime, pod planinom Kozjak.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Prepodobni Prohor rođen je u prvoj polovini XI veka, u okolini Ovčeg polja, od pobožnih roditelja Jovana i Ane. Još od mladosti pokazivao je izuzetnu sklonost ka duhovnom životu, a prema njegovom žitiju, rano je stekao veliko knjižno obrazovanje i u svemu se izdvajao od svojih vršnjaka.
Želeći da se u potpunosti posveti Bogu, napustio je svetovni život i otišao u pešteru Nagoričinsku, istočno od Kumanova, u blizini današnjeg manastira Staro Nagoričino. Tamo je sreo lovca Diogena, kojem je izrekao proročanstvo koje će se kasnije obistiniti.
mitropolija.com
Prepodobni Prohor Pčinjski
Naime, Prohor je predvideo da će lovac postati car i zamolio ga da ga se tada seti. Diogen je zaista postao vizantijski vladar Roman IV Diogen, koji je carstvom upravljao od 1067. do 1071. godine.
Svetitelj je, međutim, nastavio svojim putem podvižništva. Narednih 30 godina proveo je u planini Kozjak, južno od Vranja, živeći u maloj pećini, u postu, molitvi i potpunoj posvećenosti Bogu. Tu se, nakon 62 godine isposničkog života, i upokojio.
Prema predanju, car Roman IV Diogen nije zaboravio susret sa pustinjskim starcem, ali je prošlo mnogo vremena pre nego što je ispunio obećanje.
Trideset godina nakon njihovog susreta, Prepodobni Prohor javio mu se u snu i ukorio ga što je zaboravio svoje ranije reči i obećanje.
Obeležavamo i Svetog proroka Joila
SPC
Glavn svetac 1. novembra, ipak je Sveti prorok Joil.
On je bio drugi iz redova manjih proroka. Živeo je 800 godina pre Hrista. Prorokovao je bedu naroda Izrailjskog i ropstvo Vavilonsko za grehe koje počini pred Gospodom.
Pozivao narod na post i sveštenike na pokajne plačne molitve, da bi se Bog umilostivio.
"Naredite post i vapijte ka Gospodu. Između trijema i oltara neka plaču sveštenici."
Prorekao je Joil i silazak Duha svetoga na apostole, i izlivanje blagodati Duha Božjega na sve hrišćane. Prorekao je i opisao Strašni sud Božji.
- Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram.
Cara je obuzeo strah, pa je zajedno sa patrijarhom i pratnjom krenuo u Žegligovski kraj, u Nagoričino, kako bi pronašao svetitelja. Kada ga tamo nije zatekao, nastavio je potragu prema planini Kozjak.
Posle mnogo dana traganja, pronašli su pećinu u kojoj su počivale mošti Prepodobnog Prohora. Car je na tom mestu podigao crkvu u slavu Svetog Luke, dok je sa desne strane reke Pčinje sagradio hram posvećen svetitelju.
U hramu su mošti Prepodobnog položene sa desne strane oltara, a prema žitiju, iz njih je poteklo sveto miro. Vest o čudotvornim moštima proširila se među narodom, a mnoga pisana svedočanstva govore o isceljenjima i drugim čudesima koja su se, verom, događala na molitve svetitelju.
Deo moštiju car je odneo u Carigrad, dok je jedan deo kasnije dospeo u manastir Ljubostinju. Najveći deo svetih moštiju i danas počiva u manastiru Prepodobnog Prohora Pčinjskog, pod planinom Kozjak, gde vernici dolaze da se poklone ovom velikom ugodniku Božijem i pomole za njegov molitveni zagovor.
Tropar Prepodobnom Prohoru Pčinjskom
"Pustinji žitelj, i v tjelesi angel, i čudotvorec pokazalsja jesi, bogonosne otče naš Prohore, postom, bdjenijem, molitvoju, nebesnaja darovanija primij, iscjeljaješi nedužnija i duši vjeroju pritekajuščih k tebe. Slava davšemu ti krjepost, slava vjenčašemu tja, slava djejstvujuščemu toboju vsjemiscjeljenija."
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.