KO SU DECA-ANĐELI I KAKO SE RAĐAJU! Otac Joil je tvrdio da sve zavisi od ponašanja majke u trudnoći!
Roditelji, a naročito majka, svojim primerom, molitvom i načinom života utiču na atmosferu u kojoj se dete stvara, rađa i odrasta.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Odluka o proširenju porodice za neke bračne parove nije jednostavna, naročito kada već imaju decu, a suočavaju se sa teškim materijalnim prilikama ili zdravstvenim problemima koji bi mogli da ugroze život i zdravlje žene tokom nove trudnoće.
Upravo je to zanimalo jednu vernicu koja je želela da joj se objasni kako Pravoslavna crkva gleda na kontracepciju i da li se u ovom pitanju uzimaju u obzir okolnosti u kojima bračni par živi.
U svojoj nedoumici osvrnula se i na priču o Onanu iz Starog zaveta, koja se često navodi kao dokaz da je svaki namerni pokušaj sprečavanja trudnoće grešan.

Jasan odgovor na ovo pitanje dao je otac Dejan Krstić, objašnjavajući kako pravoslavno učenje gleda na kontracepciju.
- Prema pravoslavnom učenju, ubijanje začetog života i namerno sprečavanje začeća smatra se grehom, jer se protivi otvorenosti bračne zajednice prema daru novog života. Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka - objasnio je otac Dejan.

Ipak, postoje bračni parovi koji se suočavaju i sa teškim zdravstvenim problemima, i gde lekari ne preporučuju novu trudnoću.
Otac Dejan Krstić naglašava da se u slučaju medicinskih ili drugih ozbiljnih razloga odluke ne bi trebalo donositi samostalno, bez razgovora sa duhovnikom i, kada je zdravlje u pitanju, lekarom.
- Ukoliko postoje medicinski ili drugi ozbiljni razlozi, svaki bračni par treba da o tome razgovara sa svojim duhovnikom, uzimajući u obzir konkretne okolnosti i savet lekara kada je reč o zdravlju. Važno je da se ovakva pitanja rešavaju odgovorno, u molitvi i savesti pred Bogom, a ne proizvoljno ili po sopstvenom nahođenju - zaključio je otac Dejan.
BONUS VIDEO
Roditelji, a naročito majka, svojim primerom, molitvom i načinom života utiču na atmosferu u kojoj se dete stvara, rađa i odrasta.
Iako medicina nudi odgovore i pokušava da objasni uzroke ovog problema, pravoslavno učenje podseća da nastanak života ne može biti sveden isključivo na biološki proces.
Sveta osećanja majke i njen sveti život posvećuju bebu od samog trenutka njegovog začeća, govorio je starac Porfirije.
Arhimandrit Rafail Karelin kaže da se treba uzdržavati od odnosa tokom posta.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.