ŠTA SA ŽITOM KOJE OSTANE POSLE ZADUŠNICA: Sveštenik objasnio i koja je razlika između slavskog žita i onog za upokojene
Na Zadušnice bi trebalo otići u hram, zapaliti sveću za pokoj duša, predati imena upokojenih za pomen i doneti žito na osvećenje.
Na Zadušnice bi trebalo otići u hram, zapaliti sveću za pokoj duša, predati imena upokojenih za pomen i doneti žito na osvećenje.
Ne treba od groblja praviti gozbu, jer grob nije trpeza za telo, već mesto molitve za duše, istakao je otac Dejan.
Parasto se može služiti u hramu, na grobu, ali i u domu porodice, u zavisnosti od okolnosti i mogućnosti vernika.
Razlika između osude i brige za bližnjeg je u motivu.
Šta god čovek obeća u zanosu, strahu ili jakim emocijama – to ga kasnije može vezati više nego što je u stanju da ponese, istakao je otac Dejan.
Svrha pričešća jeste duhovno očišćenje, isceljenje duše i tela, učvršćenje vere i priprema za večni život.
Ključ je da praznik provodimo u molitvi, u ljubavi i blagodarnosti Bogu, istakao je otac Dejan.
Pogrebni krst je najčešće izrađen od drveta i na njemu se ispisuju osnovni podaci o pokojniku: ime i prezime, kao i godina rođenja i smrti.
Suština ove prakse nije zabrana radi zabrane, već očuvanje smisla posta.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Ovaj vid ispovesti najčešće se čini na početku ozbiljnijeg duhovnog puta.
Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.