Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
Mnogi ljudi se mole iskreno, sa suzama i nadom, verujući da će im Gospod uslišiti ono što traže. Ipak, dešava se da odgovor izostane. Molitve se ponavljaju danima, mesecima, pa i godinama, ali željeno se ne ostvaruje. U takvim trenucima javlja se pitanje - zašto Bog ćuti?
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje. Ponekad ono što tražimo nije dobro za nas, iako mi to ne vidimo. Postoje, međutim, i molbe koje, ma koliko bile uporne, nikada ne mogu biti blagoslovene, jer su u suprotnosti sa samom prirodom Božijom.
O tome je govorio otac Dejan Krstić, jasno naglašavajući da postoje stvari koje Gospod nikada neće uslišiti:
- Gospod, ma koliko se mi molili, nikada neće blagosloviti greh, jer je greh odvajanje od njega. Neće blagosloviti ono što ruši ljubav, jer je sam ljubav. Neće blagosloviti nepravdu, laž, prevaru i nasilje, ma koliko ih mi pokrivali pobožnim rečima ili spoljašnjom formom. Neće blagosloviti gordost i samoopravdanje, kada čovek traži da Bog potvrdi njegovu volju, a ne da se sam usaglasi sa voljom Božijom - istakao je otac Dejan i dodao:
Maria Paina/Shutterstock, Gorodenkoff/Shutterstock
Molitva Bogu ne može biti u suprotnosti sa njegovom prirodom
- Gospod neće blagosloviti ni ono što šteti bližnjem: sve što ponižava drugoga, ranjava njegovo dostojanstvo, sablažnjava ili donosi korist jednome, a bol i nepravdu drugome. Jer ne možemo tražiti blagoslov od Boga, a istovremeno gaziti ikonu Božiju u čoveku pored sebe.
Često se ljudi mole i da nametnu svoju volju drugima - da neko bude primoran da ih voli, da se vrati, da postupi onako kako oni žele. Međutim, sloboda je dar koji Bog ne oduzima ni čoveku koji ga odbacuje. Zato ni takve molitve ne mogu biti blagoslovene.
- Neće blagosloviti ništa što narušava slobodu, ni našu, ni slobodu bližnjih. Bog ne spasava na silu i ne ulazi u srce bez našeg pristanka. Sloboda je dar ljubavi, a ljubav ne trpi prisilu. Zato on ne blagosilja manipulaciju, pritisak, duhovno ili psihološko nametanje, niti pokušaj da se drugi ‘privede dobru’ protiv svoje volje, ma kako to izgledalo pobožno.
Printscreen spclondon
Otac Dejan Krstić
U trenucima povređenosti i nepravde, čovek neretko u molitvi traži kaznu za drugoga, osvetu ili potvrdu sopstvene ogorčenosti. Ali ni takve želje ne mogu dobiti Božiji pečat.
- Neće blagosloviti ni osvetu, ni zlopamćenje, ni mržnju, niti želju da se "pravda" izvrši bez ljubavi i smirenja. Bog blagosilja spasenje, isceljenje i preobraženje čoveka, a ne utvrđivanje u strastima. Zato molitva nije sredstvo da Bog postane izvršilac naših želja, već put da se naše srce očisti i nauči da želi ono što je Bogu ugodno, a nama spasonosno - objasnio je otac Dejan.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.