Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
Mnogi ljudi se mole iskreno, sa suzama i nadom, verujući da će im Gospod uslišiti ono što traže. Ipak, dešava se da odgovor izostane. Molitve se ponavljaju danima, mesecima, pa i godinama, ali željeno se ne ostvaruje. U takvim trenucima javlja se pitanje - zašto Bog ćuti?
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje. Ponekad ono što tražimo nije dobro za nas, iako mi to ne vidimo. Postoje, međutim, i molbe koje, ma koliko bile uporne, nikada ne mogu biti blagoslovene, jer su u suprotnosti sa samom prirodom Božijom.
O tome je govorio otac Dejan Krstić, jasno naglašavajući da postoje stvari koje Gospod nikada neće uslišiti:
- Gospod, ma koliko se mi molili, nikada neće blagosloviti greh, jer je greh odvajanje od njega. Neće blagosloviti ono što ruši ljubav, jer je sam ljubav. Neće blagosloviti nepravdu, laž, prevaru i nasilje, ma koliko ih mi pokrivali pobožnim rečima ili spoljašnjom formom. Neće blagosloviti gordost i samoopravdanje, kada čovek traži da Bog potvrdi njegovu volju, a ne da se sam usaglasi sa voljom Božijom - istakao je otac Dejan i dodao:
Maria Paina/Shutterstock, Gorodenkoff/Shutterstock
Molitva Bogu ne može biti u suprotnosti sa njegovom prirodom
- Gospod neće blagosloviti ni ono što šteti bližnjem: sve što ponižava drugoga, ranjava njegovo dostojanstvo, sablažnjava ili donosi korist jednome, a bol i nepravdu drugome. Jer ne možemo tražiti blagoslov od Boga, a istovremeno gaziti ikonu Božiju u čoveku pored sebe.
Često se ljudi mole i da nametnu svoju volju drugima - da neko bude primoran da ih voli, da se vrati, da postupi onako kako oni žele. Međutim, sloboda je dar koji Bog ne oduzima ni čoveku koji ga odbacuje. Zato ni takve molitve ne mogu biti blagoslovene.
- Neće blagosloviti ništa što narušava slobodu, ni našu, ni slobodu bližnjih. Bog ne spasava na silu i ne ulazi u srce bez našeg pristanka. Sloboda je dar ljubavi, a ljubav ne trpi prisilu. Zato on ne blagosilja manipulaciju, pritisak, duhovno ili psihološko nametanje, niti pokušaj da se drugi ‘privede dobru’ protiv svoje volje, ma kako to izgledalo pobožno.
Printscreen spclondon
Otac Dejan Krstić
U trenucima povređenosti i nepravde, čovek neretko u molitvi traži kaznu za drugoga, osvetu ili potvrdu sopstvene ogorčenosti. Ali ni takve želje ne mogu dobiti Božiji pečat.
- Neće blagosloviti ni osvetu, ni zlopamćenje, ni mržnju, niti želju da se "pravda" izvrši bez ljubavi i smirenja. Bog blagosilja spasenje, isceljenje i preobraženje čoveka, a ne utvrđivanje u strastima. Zato molitva nije sredstvo da Bog postane izvršilac naših želja, već put da se naše srce očisti i nauči da želi ono što je Bogu ugodno, a nama spasonosno - objasnio je otac Dejan.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.