Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života.
Mnogi ljudi vode teške, često nevidljive borbe sa zlim pomislima koje ih, uprkos velikim ličnim naporima, neprestano proganjaju. Takve pomisli dolaze nenajavljeno, iscrpljuju um i srce, stvaraju nemir, strah i osećaj bezizlaznosti.
Čovek se trudi da ih potisne, da ih ignoriše ili pobedi sopstvenom snagom, ali one se često vraćaju još jače, ostavljajući osećaj poraza i zbunjenosti. Mnogi više ne znaju šta da rade, kome da se obrate i gde da pronađu olakšanje.
U potrazi za lekom, veliki broj ljudi pomoć traži i kod psihijatara i psihologa. Odlaze na terapije, koriste lekove i pokušavaju da pronađu racionalna objašnjenja za unutrašnje nemire koji ih muče.
Shutterstock/earthphotostock/ Creativa Images
Protv zlih pomisli treba se boriti molitvom i prizivanjem imena Hristovog
Iako savremena medicina može da pomogne u ublažavanju određenih stanja, pitanje zlih pomisli za mnoge ostaje dublje i složenije, jer se ne tiče samo psihe, već i duhovnog života čoveka.
Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života. U učenju Svetih otaca jasno se naglašava da zle pomisli ne treba poistovećivati sa ličnošću čoveka, jer one nisu njegov istinski glas, već dolaze spolja, od palih duhova koji nastoje da pomrače um i udalje čoveka od Boga.
Čovek nije odgovoran za samu pojavu takvih pomisli, ali snosi odgovornost ukoliko ih prihvati, razrađuje ili sa njima ulazi u unutrašnji dijalog. Zato Crkva uči da se sa zlim pomislima ne raspravlja, već da se one preseku molitvom, smirenjem i oslanjanjem na Božju pomoć, a ne na sopstvenu snagu.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo Boljević
Kao izlaz iz ove borbe, otac Rafailo Boljević posebno ističe molitvu i prizivanje imena Isusovog, naglašavajući da čovek sam ne može da pobedi nevidljive sile, već da tu borbu treba da preda Gospodu.
- Kad prizovemo ime Isusovo u odnosu na demonske pomisli i njihove spletke, sile tog imena, a to je ime Božje, a on sve spletke demonske poznaje, onda on preuzima i pobeđuje za nas. To su duhovi, nevidljive sile, ti ne znaš gde su one, ni gde da ih udariš ni kako da ih udariš, zato ti samo treba da prizoveš ime Isusovo i on će dalje preuzeti. I, goniti neprijatelje - objasnio je otac Rafailo.
On kaže da će svi osetiti vrlo brzo olakšanje kad počnu na ovaj način da se bore protiv demona i zlih pomisli.
- Videćete da će taj pritisak da popusti. Prizivao si sa pažnjom Gospoda Isusa Hrista molitvom "Gospode Isuse Hriste, sine Božji, pomiluj me", ne petljaš se u pomisao, nego prizivaš ime Isusovo, a ono dejstvuje silom koju to ime nosi. I to demoni, odnosno pomisli koji one nose, osećaju i povlače se.
O paklu se govori i u šali i u gnevu, ali retko sa stvarnim razumevanjem - protojerej Dimitrije Garčuk otkriva zašto to nije samo priča o mestu posle smrti, već i o stanju u kome čovek može da živi već sada.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.