Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života.
Mnogi ljudi vode teške, često nevidljive borbe sa zlim pomislima koje ih, uprkos velikim ličnim naporima, neprestano proganjaju. Takve pomisli dolaze nenajavljeno, iscrpljuju um i srce, stvaraju nemir, strah i osećaj bezizlaznosti.
Čovek se trudi da ih potisne, da ih ignoriše ili pobedi sopstvenom snagom, ali one se često vraćaju još jače, ostavljajući osećaj poraza i zbunjenosti. Mnogi više ne znaju šta da rade, kome da se obrate i gde da pronađu olakšanje.
U potrazi za lekom, veliki broj ljudi pomoć traži i kod psihijatara i psihologa. Odlaze na terapije, koriste lekove i pokušavaju da pronađu racionalna objašnjenja za unutrašnje nemire koji ih muče.
Shutterstock/earthphotostock/ Creativa Images
Protv zlih pomisli treba se boriti molitvom i prizivanjem imena Hristovog
Iako savremena medicina može da pomogne u ublažavanju određenih stanja, pitanje zlih pomisli za mnoge ostaje dublje i složenije, jer se ne tiče samo psihe, već i duhovnog života čoveka.
Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života. U učenju Svetih otaca jasno se naglašava da zle pomisli ne treba poistovećivati sa ličnošću čoveka, jer one nisu njegov istinski glas, već dolaze spolja, od palih duhova koji nastoje da pomrače um i udalje čoveka od Boga.
Čovek nije odgovoran za samu pojavu takvih pomisli, ali snosi odgovornost ukoliko ih prihvati, razrađuje ili sa njima ulazi u unutrašnji dijalog. Zato Crkva uči da se sa zlim pomislima ne raspravlja, već da se one preseku molitvom, smirenjem i oslanjanjem na Božju pomoć, a ne na sopstvenu snagu.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo Boljević
Kao izlaz iz ove borbe, otac Rafailo Boljević posebno ističe molitvu i prizivanje imena Isusovog, naglašavajući da čovek sam ne može da pobedi nevidljive sile, već da tu borbu treba da preda Gospodu.
- Kad prizovemo ime Isusovo u odnosu na demonske pomisli i njihove spletke, sile tog imena, a to je ime Božje, a on sve spletke demonske poznaje, onda on preuzima i pobeđuje za nas. To su duhovi, nevidljive sile, ti ne znaš gde su one, ni gde da ih udariš ni kako da ih udariš, zato ti samo treba da prizoveš ime Isusovo i on će dalje preuzeti. I, goniti neprijatelje - objasnio je otac Rafailo.
On kaže da će svi osetiti vrlo brzo olakšanje kad počnu na ovaj način da se bore protiv demona i zlih pomisli.
- Videćete da će taj pritisak da popusti. Prizivao si sa pažnjom Gospoda Isusa Hrista molitvom "Gospode Isuse Hriste, sine Božji, pomiluj me", ne petljaš se u pomisao, nego prizivaš ime Isusovo, a ono dejstvuje silom koju to ime nosi. I to demoni, odnosno pomisli koji one nose, osećaju i povlače se.
O paklu se govori i u šali i u gnevu, ali retko sa stvarnim razumevanjem - protojerej Dimitrije Garčuk otkriva zašto to nije samo priča o mestu posle smrti, već i o stanju u kome čovek može da živi već sada.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.