Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
Prema informacijama iz krugova Evropske komisije, Evropska unija ponovo razmatra mogućnost uvođenja sankcija patrijarhu moskovskom i cele Rusije Kirilju. Ova vest, koju su najpre objavili grčki mediji, već je pokrenula brojne rasprave, kako među evropskim diplomatama, tako i u pravoslavnim crkvenim krugovima.
Pitanje sankcija patrijarhu Kirilju izazvalo je veliku pažnju u Briselu još 2022. godine, kada je Mađarska blokirala sličan predlog, pozivajući se na zaštitu verskih sloboda i poštovanje verskih institucija.
Danas, u okolnostima u kojima su se politički odnosi u Evropi promenili, a rat u Ukrajini i dalje snažno utiče na odluke evropskih vlada, ime ruskog patrijarha ponovo se, prema navodima izvora, našlo među osobama za koje se razmatra uvođenje restriktivnih mera.
Šta se dešava u Briselu
Evropska unija po pravilu ne objavljuje imena osoba koje se nalaze u predlozima paketa sankcija dok se ne završe konsultacije među državama članicama. Ipak, diplomatski izvori tvrde da je pitanje patrijarha Kirilja ponovo otvoreno i da se o njemu razgovara na sastancima nadležnih tela.
Takve sankcije najčešće podrazumevaju ograničenja putovanja, zabranu ulaska u zemlje Evropske unije, kao i zamrzavanje eventualne imovine koja se nalazi na teritoriji država članica.
Razlozi koje navodi Evropska unija
Patrijarhu Kirilju se u pojedinim evropskim krugovima zamera da je svojim javnim nastupima pružao podršku ruskoj politici u vezi sa ratom u Ukrajini. Njegovi kritičari smatraju da su njegove izjave doprinosile opravdavanju vojnih aktivnosti Moskve.
S druge strane, u Rusiji se takve optužbe odbacuju kao politički motivisane. Tamošnji zvaničnici i crkveni predstavnici tvrde da se na meti našao jedan od najuglednijih verskih poglavara zbog stavova koje javno zastupa.
Tanjug/ AP Oleg Varov
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril
Zabrinutost u crkvenim krugovima
Mogućnost da sankcije budu uvedene poglavaru jedne pomesne Pravoslavne crkve izaziva ozbiljnu zabrinutost među mnogim crkvenim predstavnicima. Arhijereji i teolozi upozoravaju da bi takva odluka mogla da stvori presedan i otvori pitanje odnosa prema verskim vođama na osnovu političkih procena.
Istovremeno, brojni poznavaoci crkvenih prilika smatraju da bi ovaj slučaj mogao dodatno da optereti ionako složene odnose među pravoslavnim crkvama, u vremenu kada geopolitička zbivanja nastavljaju da utiču i na crkveni život.
Šta sledi
Naredni period mogao bi da bude presudan, jer je za usvajanje takve odluke potrebna saglasnost svih 27 država članica Evropske unije. Diplomatski izvori u Briselu navode da nisu isključene izmene predloga, pa ni mogućnost da neka imena budu uklonjena sa spiska kako bi se postigao dogovor među državama članicama.
Do tada će pitanje patrijarha Kirilja, po svemu sudeći, ostati jedna od važnijih tema u javnosti. Ono se ne tiče samo odnosa Evropske unije i Rusije, već i šire rasprave o mestu religije u javnom životu i ulozi verskih lidera u savremenim međunarodnim odnosima.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Vernici iz Rusije, Belorusije i Ukrajine dobijaju stalno mesto bogosluženja u Emiratima, uz punu saglasnost Antiohijske patrijaršije, pod čijom jurisdikcijom se nalazi ova teritorija.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.