Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
Prema informacijama iz krugova Evropske komisije, Evropska unija ponovo razmatra mogućnost uvođenja sankcija patrijarhu moskovskom i cele Rusije Kirilju. Ova vest, koju su najpre objavili grčki mediji, već je pokrenula brojne rasprave, kako među evropskim diplomatama, tako i u pravoslavnim crkvenim krugovima.
Pitanje sankcija patrijarhu Kirilju izazvalo je veliku pažnju u Briselu još 2022. godine, kada je Mađarska blokirala sličan predlog, pozivajući se na zaštitu verskih sloboda i poštovanje verskih institucija.
Danas, u okolnostima u kojima su se politički odnosi u Evropi promenili, a rat u Ukrajini i dalje snažno utiče na odluke evropskih vlada, ime ruskog patrijarha ponovo se, prema navodima izvora, našlo među osobama za koje se razmatra uvođenje restriktivnih mera.
Šta se dešava u Briselu
Evropska unija po pravilu ne objavljuje imena osoba koje se nalaze u predlozima paketa sankcija dok se ne završe konsultacije među državama članicama. Ipak, diplomatski izvori tvrde da je pitanje patrijarha Kirilja ponovo otvoreno i da se o njemu razgovara na sastancima nadležnih tela.
Takve sankcije najčešće podrazumevaju ograničenja putovanja, zabranu ulaska u zemlje Evropske unije, kao i zamrzavanje eventualne imovine koja se nalazi na teritoriji država članica.
Razlozi koje navodi Evropska unija
Patrijarhu Kirilju se u pojedinim evropskim krugovima zamera da je svojim javnim nastupima pružao podršku ruskoj politici u vezi sa ratom u Ukrajini. Njegovi kritičari smatraju da su njegove izjave doprinosile opravdavanju vojnih aktivnosti Moskve.
S druge strane, u Rusiji se takve optužbe odbacuju kao politički motivisane. Tamošnji zvaničnici i crkveni predstavnici tvrde da se na meti našao jedan od najuglednijih verskih poglavara zbog stavova koje javno zastupa.
Tanjug/ AP Oleg Varov
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril
Zabrinutost u crkvenim krugovima
Mogućnost da sankcije budu uvedene poglavaru jedne pomesne Pravoslavne crkve izaziva ozbiljnu zabrinutost među mnogim crkvenim predstavnicima. Arhijereji i teolozi upozoravaju da bi takva odluka mogla da stvori presedan i otvori pitanje odnosa prema verskim vođama na osnovu političkih procena.
Istovremeno, brojni poznavaoci crkvenih prilika smatraju da bi ovaj slučaj mogao dodatno da optereti ionako složene odnose među pravoslavnim crkvama, u vremenu kada geopolitička zbivanja nastavljaju da utiču i na crkveni život.
Šta sledi
Naredni period mogao bi da bude presudan, jer je za usvajanje takve odluke potrebna saglasnost svih 27 država članica Evropske unije. Diplomatski izvori u Briselu navode da nisu isključene izmene predloga, pa ni mogućnost da neka imena budu uklonjena sa spiska kako bi se postigao dogovor među državama članicama.
Do tada će pitanje patrijarha Kirilja, po svemu sudeći, ostati jedna od važnijih tema u javnosti. Ono se ne tiče samo odnosa Evropske unije i Rusije, već i šire rasprave o mestu religije u javnom životu i ulozi verskih lidera u savremenim međunarodnim odnosima.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Dok Crkva slavi Svetog Kirila i Metodija, patrijarhu moskovskom i cele Rusije upućene su čestitke koje su otvorile pitanje uloge vere u očuvanju društvenog jedinstva i kulturnog kontinuiteta u Rusiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.