Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril odbacio je doktrinu o prvenstvu vlasti Carigradskog patrijarha u pravoslavnom svetu. Govoreći 22. aprila 2026. godine u Domu prijema Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, on je istakao da su „svaki pokušaji da se jedan od naše sabraće predstavi kao onaj koji ima posebna vladajuća ovlašćenja nad celom pravoslavnom vaseljenom grešni sa stanovišta narušavanja crkvenih kanona“.
- Nažalost, kao i ranije, spolja se nameće doktrina strana pravoslavlju o posebnim vladajućim ovlašćenjima mog sabrata, carigradskog patrijarha - zaključio je poglavar Ruske pravoslavne crkve, prenose ruski mediji.
U svom obraćanju patrijarh Kiril je otvoreno govorio o složenosti odnosa između pravoslavnih crkava. Naglasio je da se ti odnosi danas nalaze pred ozbiljnim iskušenjima, naročito kada je reč o poštovanju kanonskog poretka i crkvenih principa.
Problemi u pravoslavlju
On je istakao da očuvanje jedinstva nije samo diplomatsko pitanje, već suštinska crkvena obaveza. Dodao je da većina pomesnih pravoslavnih crkava i dalje održava bratske odnose sa Moskovskom patrijaršijom, što se, kako je naveo, vidi i kroz redovne posete njihovih delegacija Moskvi.
Posebnu pažnju posvetio je Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, navodeći da pritisci ukrajinskih vlasti, prema njegovim rečima, predstavljaju otvoreni verski progon.
Tanjug/ AP Igor Palkin
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril
Osvrnuo se i na prilike u Estoniji i Moldaviji, gde, kako je rekao, crkvene zajednice povezane sa Moskovskom patrijaršijom nailaze na pritiske kroz zakonske promene i različita administrativna ograničenja.
Prema ocenama pojedinih crkvenih analitičara, ovo pitanje pažljivo prate i druge pravoslavne institucije, uključujući i Carigradsku patrijaršiju, s obzirom na to da ima uticaj na celokupno jedinstvo Pravoslavne crkve.
Dijalog sa drugim crkvama i religijama
Patrijarh Kiril je u nastavku istakao važnost saradnje sa drevnim istočnim crkvama, poput Koptske, Jermenske i Etiopske crkve. Posebno je naglasio i kontinuirani dijalog sa liderima drugih religija.
Ruska pravoslavna crkva, kako je rekao, učestvuje u radu međunarodnih organizacija i različitih međureligijskih foruma, uključujući i Ujedinjene nacije. Takav angažman vidi kao način da se verski dijalog pretvori u most mira između naroda.
Poruka Vaskrsenja kao odgovor na savremene krize
Na kraju obraćanja, patrijarh Kiril je naglasio da osnovna misija Crkve ostaje nepromenjena. Ona treba da donosi svetlost ljudima, da jača nadu i da ih vodi ka spasenju.
„Kakva god iskušenja da prolazi, Crkva ostaje verna svom pozivu“, poručio je on, dodajući da svetlost Vaskrsenja Hristovog ostaje najdublji odgovor na krize savremenog doba.
Poruka iz Moskve, kako se može zaključiti, jasno je usmerena na stav da bez jedinstva, crkvenog poretka i iskrenog dijaloga izazovi postaju sve složeniji, a to se, prema toj perspektivi, odnosi na celu Pravoslavnu crkvu.
U ovim prostorima brišu se uobičajene granice - dolaze i vernici i oni koji to nisu, privučeni mirom, razgovorom i atmosferom koja ne nameće, već poziva na zadržavanje.
Sveštenik iz Krefelda svedoči o mladima koji napuštaju duhovnu neizvesnost i prihvataju veru sa jasnim pravilima, liturgijskim životom i nepromenjenim učenjem koje im donosi sigurnost i smisao.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Podrhtavanje tla jačine 5,2 stepena pogodio je područje Prokopija na Eviji, poznato po svetinji Svetog Jovana Rusa. Potres je prekinuo crkveni obred, oštetio kuće i prodavnice i izazvao veliku uznemirenost među stanovnicima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je patrijarhu moskovskom i cele Rusije toplu čestitku povodom imendana, poželeo mu mudrost, snagu i Božji blagoslov i podsetio na značaj Svetog Kirila za duhovni život slovenskih naroda.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Podrhtavanje tla jačine 5,2 stepena pogodio je područje Prokopija na Eviji, poznato po svetinji Svetog Jovana Rusa. Potres je prekinuo crkveni obred, oštetio kuće i prodavnice i izazvao veliku uznemirenost među stanovnicima.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Ovaj dan otkriva retku sliku u bogosluženju: umesto pojedinačnih imena sabira se celo nebo svetih, a ovaj praznik istovremeno označava prelazak u novi crkveni ritam i početak pripreme za Petrovdanski post.
Iguman raletinački podseća da se borba za veru ne vodi spoljašnjim sredstvima, već u čovekovoj unutrašnjosti, gde se odlučuje šta ostaje, a šta se gasi u tami zaborava.