Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril odbacio je doktrinu o prvenstvu vlasti Carigradskog patrijarha u pravoslavnom svetu. Govoreći 22. aprila 2026. godine u Domu prijema Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, on je istakao da su „svaki pokušaji da se jedan od naše sabraće predstavi kao onaj koji ima posebna vladajuća ovlašćenja nad celom pravoslavnom vaseljenom grešni sa stanovišta narušavanja crkvenih kanona“.
- Nažalost, kao i ranije, spolja se nameće doktrina strana pravoslavlju o posebnim vladajućim ovlašćenjima mog sabrata, carigradskog patrijarha - zaključio je poglavar Ruske pravoslavne crkve, prenose ruski mediji.
U svom obraćanju patrijarh Kiril je otvoreno govorio o složenosti odnosa između pravoslavnih crkava. Naglasio je da se ti odnosi danas nalaze pred ozbiljnim iskušenjima, naročito kada je reč o poštovanju kanonskog poretka i crkvenih principa.
Problemi u pravoslavlju
On je istakao da očuvanje jedinstva nije samo diplomatsko pitanje, već suštinska crkvena obaveza. Dodao je da većina pomesnih pravoslavnih crkava i dalje održava bratske odnose sa Moskovskom patrijaršijom, što se, kako je naveo, vidi i kroz redovne posete njihovih delegacija Moskvi.
Posebnu pažnju posvetio je Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, navodeći da pritisci ukrajinskih vlasti, prema njegovim rečima, predstavljaju otvoreni verski progon.
Tanjug/ AP Igor Palkin
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril
Osvrnuo se i na prilike u Estoniji i Moldaviji, gde, kako je rekao, crkvene zajednice povezane sa Moskovskom patrijaršijom nailaze na pritiske kroz zakonske promene i različita administrativna ograničenja.
Prema ocenama pojedinih crkvenih analitičara, ovo pitanje pažljivo prate i druge pravoslavne institucije, uključujući i Carigradsku patrijaršiju, s obzirom na to da ima uticaj na celokupno jedinstvo Pravoslavne crkve.
Dijalog sa drugim crkvama i religijama
Patrijarh Kiril je u nastavku istakao važnost saradnje sa drevnim istočnim crkvama, poput Koptske, Jermenske i Etiopske crkve. Posebno je naglasio i kontinuirani dijalog sa liderima drugih religija.
Ruska pravoslavna crkva, kako je rekao, učestvuje u radu međunarodnih organizacija i različitih međureligijskih foruma, uključujući i Ujedinjene nacije. Takav angažman vidi kao način da se verski dijalog pretvori u most mira između naroda.
Poruka Vaskrsenja kao odgovor na savremene krize
Na kraju obraćanja, patrijarh Kiril je naglasio da osnovna misija Crkve ostaje nepromenjena. Ona treba da donosi svetlost ljudima, da jača nadu i da ih vodi ka spasenju.
„Kakva god iskušenja da prolazi, Crkva ostaje verna svom pozivu“, poručio je on, dodajući da svetlost Vaskrsenja Hristovog ostaje najdublji odgovor na krize savremenog doba.
Poruka iz Moskve, kako se može zaključiti, jasno je usmerena na stav da bez jedinstva, crkvenog poretka i iskrenog dijaloga izazovi postaju sve složeniji, a to se, prema toj perspektivi, odnosi na celu Pravoslavnu crkvu.
U ovim prostorima brišu se uobičajene granice - dolaze i vernici i oni koji to nisu, privučeni mirom, razgovorom i atmosferom koja ne nameće, već poziva na zadržavanje.
Sveštenik iz Krefelda svedoči o mladima koji napuštaju duhovnu neizvesnost i prihvataju veru sa jasnim pravilima, liturgijskim životom i nepromenjenim učenjem koje im donosi sigurnost i smisao.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Veliki srpski duhovnik kroz reči Svetog apostola Petra otkriva zašto gordost, srebroljublje i vlastoljublje udaljavaju čoveka od istinske službe i spasenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete 45 mučenika iz Nikopolja po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Trofim i Teofil. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Brigite Švedske, dok Jevreji obeležavaju Tiša beav, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U otvorenom intervjuu patrijarh carigradski osudio, kako kaže, lažne optužbe i propagandu, optužio protivnike da uništavaju jedinstvo pravoslavlja i stvorili "hibrid pod kontrolom Rusije".
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Poznati istoričar ukazuje na sporne kanonske i pravne momente odluke suda, ali i na, kako navodi, širi pritisak na srpski narod, tradiciju i identitet.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Poznati istoričar ukazuje na sporne kanonske i pravne momente odluke suda, ali i na, kako navodi, širi pritisak na srpski narod, tradiciju i identitet.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.