Poglavar Ruske pravoslavne crkve čestitao je Modžtabi Hamneiju izbor za vrhovnog lidera Irana, naglašavajući dijalog između pravoslavnih i muslimana i uz želju da persijska zemlja što pre dočeka mir.
Vest da je poglavar pravoslavne crkve uputio čestitku lideru jedne islamske republike mogla bi na prvi pogled da deluje neobično. Ipak, poruka koju je patrijarh moskovski i sve Rusije poslao u Teheran pokazuje da se verski autoriteti susreću na terenu međusobnog poštovanja, čak i kada pripadaju potpuno različitim tradicijama.
Poruka iz Moskve koja je odjeknula iznad verskih podela
Patrijarh Kiril uputio je čestitku novoizabranom vrhovnom vođi Modžtabi Hamneiju, nazvavši ga u poruci „dragim bratom“. Vest je prenela ruska agencija RIA Novosti, pozivajući se na saopštenje objavljeno na sajtu Ruske pravoslavne crkve.
U poruci patrijarha naglašeno je da je izbor novog lidera Irana istorijski trenutak, ali i period obeležen ličnom tragedijom. Naime, novi vođa preuzima dužnost nakon smrti svog oca, dugogodišnjeg iranskog lidera Alija Hamneija.
- Dragi brate! Srdačno vam čestitam izbor od strane Saveta eksperata Irana na mesto vrhovnog lidera zemlje. Ovaj istorijski trenutak obeležen je teškim ličnim iskušenjem zbog pogibije vašeg poštovanog oca i bliskih ljudi. Vi preuzimate odgovornost za državu i njene građane u dramatičnom periodu, kada se Iran suočava sa brojnim egzistencijalnim izazovima - navodi se u čestitci.
NATALIA KOLESNIKOVA / AFP / Profimedia
Patrijarh moskovski i Sve Rusije Kiril
Prema odluci Saveta eksperata Irana, Modžtaba Hamnei izabran je za vrhovnog lidera Islamske Republike u noći između 8. i 9. marta. Do promene na vrhu države došlo je nakon pogibije Alija Hamneija u napadima za koje se navodi da su ih izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Dijalog pravoslavnih i muslimana koji traje godinama
U nastavku čestitke patrijarh Kiril je istakao da Ruska pravoslavna crkva već godinama održava dijalog sa muslimanskom zajednicom u Iranu, naglašavajući da su ti kontakti „plodni i ispunjeni međusobnim poštovanjem“. Upravo u toj rečenici mnogi analitičari vide suštinu poruke – naglašavanje saradnje između verskih zajednica koje pripadaju različitim religijskim tradicijama.
Patrijarh je poruku završio željom da Iran što pre dočeka mir i stabilnost. „Želim vama i celom iranskom narodu što skoriji mir na drevnoj persijskoj zemlji“, poručio je poglavar Ruske pravoslavne crkve.
Dok rakete padaju širom Persijskog zaliva i region drhti pred eskalacijom sukoba, patrijarh moskovski i cele Rusije ističe važnost snage, vere i istrajnosti u trenucima neizmernog gubitka.
Dok sukobi potresaju Bliski istok i unose nemir daleko izvan granica regiona, mnogi se vraćaju odlomku iz Jevanđelja u kojem Isus govori o ratovima, progonima, padu Jerusalima i znakovima na nebu.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Patrijarh aleksandrijski pozvao je poglavare Jerusalimske i Antiohijske patrijaršije, šaljući snažnu poruku jedinstva i molitve dok rat, humanitarna katastrofa i političke tenzije ugrožavaju hrišćanske zajednice u regionu.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za Nedelju 2. sedmice po Vaskrsu vodi kroz susrete koji ne ostavljaju prostor za ravnodušnost, već rađaju reč koja ostaje zauvek ista.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za Nedelju 2. sedmice po Vaskrsu vodi kroz susrete koji ne ostavljaju prostor za ravnodušnost, već rađaju reč koja ostaje zauvek ista.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.