Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Nedavni napad američkog predsednika Donalda Trampa na papu Lava XIV otvorio je sloj napetosti koji se godinama taloži između Vašingtona i Vatikana i podsetio da odnosi između svetovne i duhovne vlasti često pucaju upravo tamo gde se najviše očekuje saglasje.
Lični rat koji je prešao granice politike
Ovoga puta, sukob je dobio ličnu dimenziju. Papa Lav XIV javno je kritikovao američko-izraelski rat protiv Irana, nazvavši pretnju o uništenju iranske civilizacije "zaista neprihvatljivom" i poručivši da Bog ne čuje molitve onih koji vode rat. Odgovor iz Bele kuće nije bio diplomatski uzdržan. Tramp je papu nazvao slabim po pitanju kriminala i lošim za spoljnu politiku, uz tvrdnju da je Katolička crkva svesno izabrala Lava XIV kako bi mu se suprotstavila.
Retko se dešava da predsednik Sjedinjenih Američkih Država uđe u otvoreni lični sukob sa poglavarom Rimokatoličke crkve, ali još ređe da taj sukob poprimi ton koji izlazi izvan političkog i zadire u simbolički i verski prostor. Upravo to se dogodilo kada je Donald Tramp objavio veštački generisanu sliku na kojoj je predstavljen kao Isus, okružen borbenim avionima i američkim zastavama. Reakcije su bile burne, od optužbi za bogohuljenje do otvorenih kritika iz redova njegovih saveznika. Čak je i inače bliska saveznica, italijanska premijerka Đorđa Meloni, ovakav istup nazvala neprihvatljivim, dok su američki biskupi izrazili razočaranje.
Truth/Fotogramma / Zuma Press / Profimedia
Tramp je objavio veštački generisanu sliku na kojoj je predstavljen kao Isus, okružen borbenim avionima i američkim zastavama
Zašto reči pape imaju političku težinu u Americi
Iza ove razmene stoji dublja struktura odnosa. Rimokatolička crkva u Sjedinjenim Američkim Državama okuplja više od 60 miliona vernika, odnosno oko petine odraslog stanovništva. Papa Lav XIV, kao prvi pontifik rođen u Americi, uživa podršku čak 84 odsto katolika u zemlji. Upravo zato svaka njegova reč ima političku težinu, a svaka kritika predsednika odjek koji se ne može ignorisati.
Od Franje do Lava - kontinuitet otvorenih sukoba
Ono što današnji sukob čini posebno zanimljivim jeste činjenica da on nije izuzetak, već nastavak kontinuiteta.
Tramp je i ranije ulazio u oštre polemike sa Vatikanom. Njegov sukob sa papom Franjom počeo je još tokom predsedničke kampanje, kada je pontifik kritikovao ideju o izgradnji zida na granici sa Meksikom rečima da osoba koja gradi zidove, a ne mostove, ne može sebe nazivati hrišćaninom. Tramp je uzvratio optužbom da je sramno da verski vođa dovodi u pitanje nečiju veru. Nesuglasice su se nastavile i tokom njegovog mandata, naročito oko migracione politike i planova za masovne deportacije.
Obama i Vatikan - sukob oko vrednosti i nadzora
Ni prethodna administracija nije bila lišena napetosti. Barak Obama je od početka imao komplikovan odnos sa Vatikanom, pre svega zbog pitanja abortusa i verskih sloboda. Sveta stolica je odbila njegov izbor za ambasadora, smatrajući ga nedovoljno posvećenim zaštiti života. Dodatni udarac odnosima bio je raskid višemilionskog ugovora sa američkim biskupima zbog pitanja kontracepcije. Situacija je dodatno zaoštrena kada je Stejt department 2012. godine prvi put uvrstio Vatikan na listu jurisdikcija koje izazivaju zabrinutost zbog pranja novca, potez koji su mnogi katolici doživeli kao otvoreni napad. Već naredne godine izbila je nova afera, kada su se pojavili izveštaji da je američka Nacionalna bezbednosna agencija pratila komunikaciju kardinala uključenih u izbor pape Franje, što je pokrenulo optužbe o špijuniranju Svete stolice.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino, Pool
Donald Tramp i papa Franja
Kada predsednik ignoriše papu - slučaj Buša i rat u Iraku
Još dramatičniji bio je sukob između Džordža V. Buša i pape Jovana Pavla II. Dok je Vašington pripremao invaziju na Irak 2003. godine, papa je otvoreno ustao protiv rata, nazivajući ga porazom za čovečanstvo. U pokušaju da utiče na odluku, poslao je kardinala Pija Lagija u Belu kuću sa ličnim pismom. Prema navodima izvora, Buš pismo nije ni otvorio, već je poručio da veruje da je rat Božja volja. Kada je godinu dana kasnije posetio Vatikan, papa je ponovio svoje protivljenje, što je dovelo do toga da američki predsednik napusti sastanak.
Klinton i papa - borba oko "kulture života"
Ni devedesete nisu bile mirnije. Administracija Bila Klintona često se nalazila na suprotnoj strani od Jovana Pavla II, naročito po pitanju abortusa i kontracepcije. Na susretu u Denveru 1993. godine papa je javno ukorio Klintona zbog njegove politike, a sukob je kulminirao na konferenciji Ujedinjenih nacija u Kairu 1994, gde je Vatikan aktivno radio protiv formulacija koje bi mogle biti protumačene kao podrška abortusu. Čak je i papina poseta Sent Luisu 1999. godine protekla u znaku ove rasprave, uz snažne poruke o „kulturi života“.
Kada se ovi događaji posmatraju zajedno, jasno je da se ne radi o izolovanim incidentima, već o dugotrajnom neskladu između političke moći i moralnog autoriteta. Američki predsednici, bez obzira na versku pripadnost, od baptista i metodista do protestanata bez denominacije, redovno su dolazili u sukob sa papama kada bi se otvorila pitanja rata, života, migracija ili društvene pravde.
Sukob Donalda Trampa i pape Lava XIV tako postaje više od aktuelne vesti. On je nova epizoda u priči koja traje decenijama, priči u kojoj nijedna strana ne odustaje lako, jer obe veruju da govore u ime višeg principa. Upravo zato svaki naredni susret Bele kuće i Vatikana nosi u sebi mogućnost dijaloga, ali i rizik od novog razlaza koji će, kao i ovaj, odjeknuti daleko izvan granica politike.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
AI slika izazvala buru nakon Trampovog brutalnog napada na papu Lava, dok stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi mogu dodatno rasplamsati sukobe i produbiti globalnu krizu oko Irana.
Na dan kada je suočen sa pretnjom stradanja u vreloj vodi, Sveti Patrikije ostaje nepokolebljiv u veri, a zajedno sa svojim saborcima završava život kao mučenik, ne odričući se Hrista.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
U jeku žestokih optužbi predsednika Sjedinjenih Američkih Država na račun poglavara Rimokatoličke crkve, Masud Pezeškijan iznenadio je javnost podrškom Svetom Ocu, uz oštru osudu korišćenja vere u političko-religijskim porukama.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Prvi papa sa američkim državljanstvom izazvao je pravu pravnu buru: Kongres razmatra zakon koji bi ga oslobodio svih finansijskih i pravnih obaveza prema SAD tokom pontifikata – uključujući i moguće tužbe protiv Katoličke crkve.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.