Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Sezona sremuša, u narodu poznatog i kao divlji beli luk, svake godine dolazi neposredno pre i oko Vaskrsa, kada se priroda budi, a čovek, posle bogatih prazničnih trpeza, instinktivno traži ravnotežu i osveženje. U pravoslavnoj tradiciji, koja uvek naglašava sklad između duhovnog i telesnog, sremuš zauzima posebno mesto kao dar šume koji se ne posmatra samo kao namirnica, već gotovo kao lek.
Monasi ga od davnina koriste u prolećnoj ishrani, svesni njegovog snažnog delovanja na organizam: bogat je alicinom, jedinjenjem sličnim onom u belom luku, koje pomaže jačanju imuniteta, doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova, deluje antibakterijski i pomaže detoksikaciji organizma. Upravo zato se često kaže da je sremuš više lek nego hrana, biljka koja čisti telo nakon zimskog zastoja i prazničnog obilja.
U manastirskim kuhinjama, u danima kada crkva ne propisuje strogi post, od njega se priprema jednostavan, ali snažan pesto sa feta sirom, koji objedinjuje lekovitost šume i blagodat mlečnog proizvoda i koji se u nastavku donosi kao recept za okrepljenje tela i povratak lakoći.
Sastojci
• 100 g svežeg sremuša
• 60–80 g feta sira
• 50 g oraha (može i badem ili pinjoli)
• 60–80 ml maslinovog ulja (po potrebi i više)
• 1–2 kašike limunovog soka
• 1 mali čen belog luka (opciono, jer sremuš već ima jak ukus)
• so (pažljivo, jer je feta već slana)
• biber po ukusu
Freepik
Pesto od sremuša
Priprema
Operite listove sremuša i dobro ih osušite. Uklonite eventualne deblje drške. Ako želite blaži ukus, sremuš ubacite na 10–15 sekundi u ključalu vodu, pa odmah u ledenu. Ovo ublažava gorčinu i čuva zelenu boju.
U blender stavite sremuš, orahe, limunov sok i beli luk. Blendajte dok se ne usitni. Dodajte feta sir i kratko pulsirajte da se sjedini, ali da ostane blago teksturalno. Polako dodajte ulje dok blender radi, dok ne dobijete kremastu, mazivu strukturu. Probajte i po potrebi dodajte so i biber.
Savet
Ako želite gušći pesto za mazanje, koristite manje ulja. Za pastu za testeninu, dodajte malo više maslinovog ulja ili kašiku vode od kuvanja testenine. Možete ubaciti i malo parmezana ako želite jači ukus.
U frižideru traje 3–4 dana u dobro zatvorenoj tegli, uz tanki sloj ulja preko.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Jednostavna, hranljiva i blaga, ova supa iz manastira Rukumija spaja zdravlje, smirenje i molitveni duh. Monahinja Atanasija otkriva kako i najskromniji sastojci mogu postati izvor unutrašnjeg mira i snage.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.