U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U danima mrsa, kada miris domaćeg manastirskog hleba i mlečnih jela ispunjava konake i trpezarije, monahinje često pripremaju salatu od sremuša. Recept za ovu skromnu, a lekovitu obrok-salatu prenosi se s kolena na koleno, kao tiha tajna zdravlja i duhovne utehe.
Sremuš, poznat u narodu još kao divlji beli luk, dar je Božije prirode — njegovi listovi čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća. On ne samo da leči, već i duhom smiruje, jer, kako kažu starci, biljke koje rastu u tišini šume i blizini svetinja nose u sebi deo tog mira. Ova salata, pripremljena u ljubavi i molitvenoj tišini, spaja blagotvornost prirode sa toplinom domaće trpeze — baš onako kako se to vekovima čini u svetim manastirima.
Sastojci:
1 veza sremuša
2 veze mladog crnog luka
250 g milerama
150 g majoneza
limunov sok
5 kuvanih jaja
so, biber
RINA
Listovi sremuša čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća
Priprema:
Kuvana jaja isecite na kockice ili krupno izrendajte. Pomešajte mileram i majonez, dodajte jaja, iseckani sremuš i mladi crni luk, začinite po ukusu i sve sjedinite. Pripremljenu salatu, pre serviranja, možete ukrasiti listovima sremuša i kuvanim jajima.
Iako naizgled skromna i jednostavna, ova manastirska salata krije u sebi obilje hranljivosti i snage. Spoj mlečnih sastojaka, jaja i sremuša čini je bogatom proteinima, vitaminima i prirodnim lekovitim svojstvima, pa uz koricu domaćeg hleba može biti potpun, lagan i blagotvoran obrok — bilo kao doručak koji okrepljuje pred dnevne podvige, ili večera koja tiho umiruje telo pred san. U njoj je sačuvana mudrost manastirskih kuhinja, gde se svako jelo priprema sa pažnjom i umerenjem, a svaka trpeza postaje prilika da se zahvalimo Bogu na darovima prirode i jednostavnosti koja isceljuje.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.