U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U danima mrsa, kada miris domaćeg manastirskog hleba i mlečnih jela ispunjava konake i trpezarije, monahinje često pripremaju salatu od sremuša. Recept za ovu skromnu, a lekovitu obrok-salatu prenosi se s kolena na koleno, kao tiha tajna zdravlja i duhovne utehe.
Sremuš, poznat u narodu još kao divlji beli luk, dar je Božije prirode — njegovi listovi čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća. On ne samo da leči, već i duhom smiruje, jer, kako kažu starci, biljke koje rastu u tišini šume i blizini svetinja nose u sebi deo tog mira. Ova salata, pripremljena u ljubavi i molitvenoj tišini, spaja blagotvornost prirode sa toplinom domaće trpeze — baš onako kako se to vekovima čini u svetim manastirima.
Sastojci:
1 veza sremuša
2 veze mladog crnog luka
250 g milerama
150 g majoneza
limunov sok
5 kuvanih jaja
so, biber
RINA
Listovi sremuša čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća
Priprema:
Kuvana jaja isecite na kockice ili krupno izrendajte. Pomešajte mileram i majonez, dodajte jaja, iseckani sremuš i mladi crni luk, začinite po ukusu i sve sjedinite. Pripremljenu salatu, pre serviranja, možete ukrasiti listovima sremuša i kuvanim jajima.
Iako naizgled skromna i jednostavna, ova manastirska salata krije u sebi obilje hranljivosti i snage. Spoj mlečnih sastojaka, jaja i sremuša čini je bogatom proteinima, vitaminima i prirodnim lekovitim svojstvima, pa uz koricu domaćeg hleba može biti potpun, lagan i blagotvoran obrok — bilo kao doručak koji okrepljuje pred dnevne podvige, ili večera koja tiho umiruje telo pred san. U njoj je sačuvana mudrost manastirskih kuhinja, gde se svako jelo priprema sa pažnjom i umerenjem, a svaka trpeza postaje prilika da se zahvalimo Bogu na darovima prirode i jednostavnosti koja isceljuje.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Nakon liturgije poglavar Srpske pravoslavne crkve obišao je imanje i u neposrednom susretu sa bratstvom i manastirskim životom pokazao emotivnu stranu prazničnog dana.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.