U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U danima mrsa, kada miris domaćeg manastirskog hleba i mlečnih jela ispunjava konake i trpezarije, monahinje često pripremaju salatu od sremuša. Recept za ovu skromnu, a lekovitu obrok-salatu prenosi se s kolena na koleno, kao tiha tajna zdravlja i duhovne utehe.
Sremuš, poznat u narodu još kao divlji beli luk, dar je Božije prirode — njegovi listovi čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća. On ne samo da leči, već i duhom smiruje, jer, kako kažu starci, biljke koje rastu u tišini šume i blizini svetinja nose u sebi deo tog mira. Ova salata, pripremljena u ljubavi i molitvenoj tišini, spaja blagotvornost prirode sa toplinom domaće trpeze — baš onako kako se to vekovima čini u svetim manastirima.
Sastojci:
1 veza sremuša
2 veze mladog crnog luka
250 g milerama
150 g majoneza
limunov sok
5 kuvanih jaja
so, biber
RINA
Listovi sremuša čiste krv, jačaju srce, umiruju stomak, podižu imunitet, ali i osnažuju volju onome ko se slabo oseća
Priprema:
Kuvana jaja isecite na kockice ili krupno izrendajte. Pomešajte mileram i majonez, dodajte jaja, iseckani sremuš i mladi crni luk, začinite po ukusu i sve sjedinite. Pripremljenu salatu, pre serviranja, možete ukrasiti listovima sremuša i kuvanim jajima.
Iako naizgled skromna i jednostavna, ova manastirska salata krije u sebi obilje hranljivosti i snage. Spoj mlečnih sastojaka, jaja i sremuša čini je bogatom proteinima, vitaminima i prirodnim lekovitim svojstvima, pa uz koricu domaćeg hleba može biti potpun, lagan i blagotvoran obrok — bilo kao doručak koji okrepljuje pred dnevne podvige, ili večera koja tiho umiruje telo pred san. U njoj je sačuvana mudrost manastirskih kuhinja, gde se svako jelo priprema sa pažnjom i umerenjem, a svaka trpeza postaje prilika da se zahvalimo Bogu na darovima prirode i jednostavnosti koja isceljuje.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Oštra, ali duboko tačna pouka arhimandrita Epifanija Teodoropulosa otkriva zašto bol nije kraj puta, već mesto na kome čovek prvi put na pravi način vidi i sebe i Gospoda.
Jedna od najznamenitijih srpskih monahinja našeg vremena objašnjava zašto emocije i duhovna srodnost imaju veći značaj od društvenih očekivanja i kako pravoslavni pogled može pomoći da izbegnemo životne zamke.
Episkopi Grčke pravoslavne crkve jasno ukazuju da spaljivanje mrtvih nije samo protiv tradicije, već negira teološki smisao života, smrti i nade u Vaskrsenje.
Od "Krvavog Božića", preko bombardovanja Beograda na Vaskrs, do haškog Vidovdana - kako su najvažniji datumi našeg pamćenja birani da postanu dani straha, a ne praznici.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.