Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
U doba kada se priroda obnavlja i zemlja otvara svoja milosna njedra, Gospod nam, u svojoj ljubavi, daruje biljku neobične snage – sremuš, tihu travku iz šumskog zaklona, koju narod od davnina poštuje kao Božji lek. Njegova snažna, a nežna zelena sila čisti krv, jača srce i pokreće telo, kao što molitva ujedinjuje dušu sa Gospodom.
U vreme posle obimne praznične trpeze, prijaju najjednostavniji obroci poput pite od sremuša. Ne sam oda razgali dušu i ispunjava srce Božjim mirom – kao što to čini svaka domaća pita – već i leči telo, podsećajući nas da su zdravlje i radost često ukorenjeni u jednostavnosti i zahvalnosti prema Gospodu. Spremana sa ljubavlju, ona postaje trpeza na kojoj se ne uzima samo hrana, već i blagoslov, mir i zdravlje od Boga.
Sastojci:
500 g debljih kora za pitu
3 veze sremuša
400 g sremskog sira
3 jaja
½ čaše kisele pavlake
1 dl ulja
So po ukusu
shutterstock.com/Happy_food_photo
Pita od sremuša
Priprema:
Napomena: Pita je ukusnija ako sami razvlačite kore, ali ako to nije moguće, kupovne kore su dobra alternativa.
Sremuš dobro operite, odstranite peteljke, osušite i sitno iseckajte. U dubljoj posudi pomešajte sir, jaja, pavlaku i so (količina soli zavisi od slanoće sira). Umutite smesu. Dodajte iseckani sremuš i dobro promešajte da se ravnomerno rasporedi.
Na radnu površinu stavite jednu koru, poprskajte je sa malo ulja. Preko nje stavite drugu koru, takođe je poprskajte uljem, a na treću koru ravnomerno rasporedite dve do tri kašike nadeva. Uvijte kore u rolnu i ređajte ih u nauljenu tepsiju u obliku puža. Ponavljajte postupak dok ne utrošite sav materijal. Pitu odozgo blago poprskajte vodom i premažite uljem. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 45 minuta, vodeći računa da ne pregori. Po potrebi smanjite temperaturu na 180 stepeni..
Nakon pečenja, izvadite pitu iz rerne prekrijte vlažnom kuhinjskom krpom i ostavite da se malo prohladi pre sečenja.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.