Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
U doba kada se priroda obnavlja i zemlja otvara svoja milosna njedra, Gospod nam, u svojoj ljubavi, daruje biljku neobične snage – sremuš, tihu travku iz šumskog zaklona, koju narod od davnina poštuje kao Božji lek. Njegova snažna, a nežna zelena sila čisti krv, jača srce i pokreće telo, kao što molitva ujedinjuje dušu sa Gospodom.
U vreme posle obimne praznične trpeze, prijaju najjednostavniji obroci poput pite od sremuša. Ne sam oda razgali dušu i ispunjava srce Božjim mirom – kao što to čini svaka domaća pita – već i leči telo, podsećajući nas da su zdravlje i radost često ukorenjeni u jednostavnosti i zahvalnosti prema Gospodu. Spremana sa ljubavlju, ona postaje trpeza na kojoj se ne uzima samo hrana, već i blagoslov, mir i zdravlje od Boga.
Sastojci:
500 g debljih kora za pitu
3 veze sremuša
400 g sremskog sira
3 jaja
½ čaše kisele pavlake
1 dl ulja
So po ukusu
shutterstock.com/Happy_food_photo
Pita od sremuša
Priprema:
Napomena: Pita je ukusnija ako sami razvlačite kore, ali ako to nije moguće, kupovne kore su dobra alternativa.
Sremuš dobro operite, odstranite peteljke, osušite i sitno iseckajte. U dubljoj posudi pomešajte sir, jaja, pavlaku i so (količina soli zavisi od slanoće sira). Umutite smesu. Dodajte iseckani sremuš i dobro promešajte da se ravnomerno rasporedi.
Na radnu površinu stavite jednu koru, poprskajte je sa malo ulja. Preko nje stavite drugu koru, takođe je poprskajte uljem, a na treću koru ravnomerno rasporedite dve do tri kašike nadeva. Uvijte kore u rolnu i ređajte ih u nauljenu tepsiju u obliku puža. Ponavljajte postupak dok ne utrošite sav materijal. Pitu odozgo blago poprskajte vodom i premažite uljem. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 45 minuta, vodeći računa da ne pregori. Po potrebi smanjite temperaturu na 180 stepeni..
Nakon pečenja, izvadite pitu iz rerne prekrijte vlažnom kuhinjskom krpom i ostavite da se malo prohladi pre sečenja.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Bez bacanja, bez raskoši i bez suvišnih reči – male pitice nastajale iz poštovanja prema hrani i blagoslovu trpeze, a nestajale brže od „prave“ pite, dok je dom još mirisao na testo i sir.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.