Zapečeno savršenstvo od kukuruznog brašna i povrća koje hrani i telo i dušu – jednostavan recept bez jaja i mleka, idealan za dane posta na vodi.
U danima posta, kada duša tihuje, a telo se smiruje pred silinom nadolazećeg Vaskrsa, i trpeza postaje mesto tihe molitve i zdravlja. Svaki zalogaj tada biva promišljen, svaki sastojak nosi svoju simboliku – i duhovnu i telesnu.
Upravo zato, pred vama je predlog za savršen posni ručak na vodi – carsku pitu u kojoj se ukrštaju ukusi čistote, skromnosti i lekovitosti. Ova pita, bogata kukuruznim brašnom i povrćem, ne nosi carsko ime zbog raskoši, već zbog dostojanstva koje jednostavnost sobom nosi.
Poseban blagoslov ove pite jeste sremuš – dar prirode i tihi iscelitelj, poznat još iz vremena svetih otaca kao bilje koje jača krv, pročišćava telo i umiruje duh. Takva pita, postna i lekovita, može biti ne samo brz, jednostavan i ukusan ručak, već i most ka smirenju i zdravlju u danima posta.
Schutterstock Geshas
Posna carska pita
Sastojci:
2 šolje kukuruznog brašna
2 šolje mineralne vode
1 šolja spanaća
1/2 šolje seckanog praziluka
1/2 šolje crvene paprike
1/2 šolje seckanog sremuša
1 kašičica praška za pecivo
So po ukusu
Priprema:
U posudi pomešajte kukuruzno brašno, mineralnu vodu, iseckani sremuš i spanać, praziluk, crvenu papriku, prašak za pecivo i so. Dobro izmešajte smesu da postane glatka.
Prelijte smesu u pleh obložen papirom za pečenje. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 30–35 minuta, ili dok pita ne postane zlatno-smeđa i hrskava.
Post nije odricanje od ukusa, već uzdržanje od neumerenosti i stomakougađanja, zato vam donosimo recept za mekane i sočne krompir-knedle i savete kako ih najbolje poslužiti.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
U starim srpskim domovima kaše su bile osnov svakodnevne ishrane. Donosimo recept za hranljivu i postnu poslasticu od ovsenih pahuljica i brusnice, savršenu za svako doba godine.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
U trenucima kada ponestaje ideja za jela bez ulja, ovo lagano i aromatično jelo od spanaća, pečurki, tahini paste i soja sosa donosi pravo osveženje i podseća nas da i vreme posta može biti ispunjeno kulinarskom radošću.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.