Zdrava hrskava grickalica od kukuruznog griza i kikirikija, jednostavna za pripremu i idealna za dane posta na ulju.
Post često otkrije nešto jednostavno, ali dragoceno: da i skromna trpeza može biti radosna kada se priprema sa pažnjom i ljubavlju. Dok se u pravoslavnim domovima tokom dana posta na ulju traže ukusne, a ipak posne ideje za užinu, jedna domaća grickalica lako vrati osmeh i deci i odraslima – mirisni, hrskavi smoki iz sopstvene rerne.
Napravljen od nekoliko običnih sastojaka, bez suvišnih dodataka i industrijskih trikova, ovaj domaći posni smoki postaje mala kuhinjska radost: zdraviji od kupovnog, jednostavan za pripremu i savršen za trenutke kada se oko stola okupe najmlađi, ali i oni koji se rado vraćaju ukusima detinjstva. Recept koji donosimo pokazuje da i tokom posta može nastati nešto toplo, mirisno i istinski domaće.
Sastojci
200 g kukuruznog griza
50 g kvasca
1 kašičica šećera
1/2 kašičice soli
50 ml ulja
50 g kikirikija
500 ml vode
Freepik
Domaći smoki, zdrava grickalica za dane posta na ulju
Priprema
U toplu vodu dodajte kvasac i šećer, te ostavite da odstoji oko 10 minuta dok se kvasac ne aktivira.
Kikiriki sitno usitnite u blenderu.
U većoj posudi pomešajte kukuruzni griz i so. Dodajte aktivirani kvasac, ulje i usitnjen kikiriki u smesu sa grizom i mešajte dok ne dobijete glatko testo. Ostavite testo da odstoji na toplom mestu oko 30 minuta da naraste.
Nakon što testo naraste, oblikujte male štapiće ili kuglice i poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 °C oko 20 do25 minuta, dok ne postanu zlatnožuti i hrskavi.
Ostavite smoki da se ohlade pre nego što ih poslužite.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Bez mnogo truda i od sastojaka koje već imate u kući dobija se mekano i mirisno jelo, idealno za dane posta na ulju, kada je potrebna zasitna, a lagana trpeza
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene