Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Miris toplog sočiva koje se krčka u šerpi, šuštanje semenki dok se lagano prže i blag dodir limuna koji svemu daje svežinu - sve to priziva spokoj i tišinu manastirske trpeze. U pravoslavnim manastirima, priprema hrane nikada nije samo kulinarski čin, već i tihi čin molitve i zahvalnosti. I najjednostavniji sastojci, ako su pripremljeni sa pažnjom i ljubavlju, postaju raskošni dar prirode. Upravo takav je i ovaj recept za zdravo, posno jelo - sočivo sa semenkama - koje spaja skromnost i bogatstvo ukusa, hraneći i telo i dušu.
Sastojci:
500 g sočiva
2 šolje pirinča ili integralnog pirinča
100 g susama
100 g oljuštenih semenki suncokreta
100 g oljuštenih semenki bundeve
1 glavica crnog luka
2–3 čena belog luka
1 limun
ulje
so
2 lovorova lista
1 kašičica kima
biber
seckan peršunov list
začini po želji
Shutterstock/TYSB
Sočivo sa semenkama
Priprema:
Najpre očistite i operite sočivo. Oko 10–12 sati pre kuvanja potopite ga u vodu i ostavite da odstoji. Kada dođe vreme za pripremu, odlijte vodu, nalijte svežu i stavite sočivo da se kuva zajedno sa kimom i lovorovim listom, dok lepo ne omekša.
Dok se sočivo kuva, na malo ulja upržite očišćen i sitno iseckan crni luk. Zatim dodajte semenke i pržite ih dok ne porumene i zamirišu. Ubacite i sitno seckan beli luk, pa sve to sjedinite sa skuvanim sočivom i nastavite da kuvate još malo, dok jelo ne postane meko i sočno.
U međuvremenu skuvajte pirinač, ocedite ga i prelijte sokom od limuna. Na kraju sve spojite, posolite po ukusu i pospite seckanim peršunom.
Savet:
Ako želite jelo bez ulja, luk i semenke možete izdinstati na vodi — tako dobijate lagan, ukusan i potpuno posan obrok.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za Nedelju 2. sedmice po Vaskrsu vodi kroz susrete koji ne ostavljaju prostor za ravnodušnost, već rađaju reč koja ostaje zauvek ista.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.