Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Miris toplog sočiva koje se krčka u šerpi, šuštanje semenki dok se lagano prže i blag dodir limuna koji svemu daje svežinu - sve to priziva spokoj i tišinu manastirske trpeze. U pravoslavnim manastirima, priprema hrane nikada nije samo kulinarski čin, već i tihi čin molitve i zahvalnosti. I najjednostavniji sastojci, ako su pripremljeni sa pažnjom i ljubavlju, postaju raskošni dar prirode. Upravo takav je i ovaj recept za zdravo, posno jelo - sočivo sa semenkama - koje spaja skromnost i bogatstvo ukusa, hraneći i telo i dušu.
Sastojci:
500 g sočiva
2 šolje pirinča ili integralnog pirinča
100 g susama
100 g oljuštenih semenki suncokreta
100 g oljuštenih semenki bundeve
1 glavica crnog luka
2–3 čena belog luka
1 limun
ulje
so
2 lovorova lista
1 kašičica kima
biber
seckan peršunov list
začini po želji
Shutterstock/TYSB
Sočivo sa semenkama
Priprema:
Najpre očistite i operite sočivo. Oko 10–12 sati pre kuvanja potopite ga u vodu i ostavite da odstoji. Kada dođe vreme za pripremu, odlijte vodu, nalijte svežu i stavite sočivo da se kuva zajedno sa kimom i lovorovim listom, dok lepo ne omekša.
Dok se sočivo kuva, na malo ulja upržite očišćen i sitno iseckan crni luk. Zatim dodajte semenke i pržite ih dok ne porumene i zamirišu. Ubacite i sitno seckan beli luk, pa sve to sjedinite sa skuvanim sočivom i nastavite da kuvate još malo, dok jelo ne postane meko i sočno.
U međuvremenu skuvajte pirinač, ocedite ga i prelijte sokom od limuna. Na kraju sve spojite, posolite po ukusu i pospite seckanim peršunom.
Savet:
Ako želite jelo bez ulja, luk i semenke možete izdinstati na vodi — tako dobijate lagan, ukusan i potpuno posan obrok.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.