Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
U manastirskim kuhinjama, gde su vekovima čuvane tajne pripreme posnih jela, nastala su brojna jela koja, i bez mesa i mlečnih proizvoda, zrače bogatstvom ukusa. Među njima posebno mesto zauzima posni manastirski đuveč – šaren od povrća, oplemenjen uljem kada je to u dane posta dopušteno i spremljen u miru i tišini svojstvenoj manastirskim obiteljima. Dok se lagano peče, širi mirise koji bude uspomene na detinjstvo, porodičnu trpezu i zajedničke molitve, pretvarajući svaki zalogaj u podsetnik da i hrana može biti molitva.
Sastojci:
100 g krompira
100 g paradajza
100 g paprike
100 g boranije
100 g patlidžana
100 g graška
300 g kuvane i mlevene soje
2 dl ulja
Peršun
Aleva paprika
Biber
So
Shutterstock/gkrphoto
Manastirski đuveč deluje skromno, ali osvaja bogatstvom ukusa
Priprema:
Najpre pripremite svo povrće – operite ga, očistite i sitno iseckajte, pa stavite u veću posudu. Dodajte kuvanu soju, prethodno samlevenu, kako bi se lepše sjedinila sa povrćem. Zatim sipajte ulje, alevu papriku, biber i so i sve dobro promešajte da se začini ravnomerno rasporede. Nalijte onoliko vode koliko je potrebno da smesa bude sočna, pa stavite da se peče dok povrće ne omekša i ne zamiriše.
Kada je đuveč gotov, pospite ga svežim, sitno seckanim peršunom, koji će mu dati dodatnu svežinu i primamljiv izgled.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Spoj krompira, sardine i paradajza, zapečen do savršene hrskavosti, krije ukus koji budi nostalgiju i mami na još – a priprema je toliko jednostavna da ćete je praviti tokom cele godine.
Priča o učeniku koji je bio uz Hrista, a potom otišao svojim putem otvara pitanje slobodne volje, slabosti i propuštene prilike za pokajanje koje i danas izaziva nemir i preispitivanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.