Otkrijte kako se priprema jednostavan, slojevit, ukusan starinski ručak iz 19. veka prema zapisima jeromonaha Jeroteja Draganovića.
Pre nego što je moderni način kuvanja preuzeo kuhinje, musaka se pripremala po jednostavnom, toplom receptu koji je danas gotovo zaboravljen. Nekada su ga spremale domaćice širom ovog podneblja, pažljivo slažući krompir, jaja i pavlaku u slojeve, svaki prelivajući ljubavlju i strpljenjem.
Danas ova starinska musaka živi uglavnom u srpskim manastirima, gde monasi i monahinje i dalje prate zapise iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića iz manastira Krušedol, koji je sredinom 19. veka sabrao mudrost domaćih i manastirskih kuhinja. U ovoj musaki nije samo hrana – ona nosi duh tradicije, pažnju i zahvalnost, i podseća da se kroz jednostavne sastojke može izraziti i ljubav i predanost, baš kao što je to nekada bilo u svakom domu.
Sastojci
Nekoliko većih krompira
Nekoliko jaja (koliko krompira)
Buter po volji
Dve čaše pavlake
So
Malo bibera
Freepik
Starinska musaka po receptu jeromonaha Jeroteja
Priprema
Obarite krompir u ljusci, oljuštite ga i narežite na kriške. Obarite jaja, oljuštite i takođe narežite na kriške. U dublju posudu, najbolje vatrostalnu, stavite malo butera, pa red krompira, red jaja, osolite i pobiberite, pa prelijte pavlakom. Ponovite slojeve do kraja, s tim da poslednji red bude krompir. Sa ostatkom pavlake sve dobro zalijte i stavite u vrelu pećnicu da se zapeče dvadesetak minuta.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Kelj preliven pavlakom i zapečen sa hlebnim mrvicama postaje obrok koji spaja ritual i svakodnevicu – jednostavan, a bogat ukusom i mirisom domaće kuhinje.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Monahinja Kornelija Ris govori o svom prisustvu molitvama za oslobođenje od đavoimanosti, upozoravajući da se suština duhovne borbe nalazi u molitvi, pokajanju i smirenju pred Bogom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Pripremljen po recepturi hilandarskih monaha, krompir pokazuje kako se od vode, paradajza i krompira dobija toplo, zasitno jelo koje nosi ukus monaške jednostavnosti i postne svakodnevice.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.