U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.
U pravoslavnoj tradiciji, gde se svakodnevni život monaha prepliće sa ritmom bogosluženja i pravilima posta, trpeza je oduvek bila prostor domišljatosti i nenametljive kreativnosti. Iz takvog konteksta potiče i neobična manastirska verzija krompir-salate jeromonaha Jeroteja Draganovića, zabeležena 1855. godine u "Srbskom kuvaru".
Namenjena danima kada crkva ne propisuje strogi post, ova salata spaja jednostavne namirnice i beli mrs u skladan, neočekivano osvežavajući spoj, otkrivajući kako su monasi i kroz ishranu umeli da pronađu meru između pravila i životne radosti.
Sastojci
1 kg krompira
150 g majoneza
2 kisele jabuke
1 kiseli krastavac
1 dl kisele pavlake
pola veze peršunovog lista
so
biber
rotkvica ili cvekla za dekoraciju
shutterstock_Angelika Heine
Monaška krompir salata sa belim mrsom
Priprema
Krompir oprati i skuvati u ljusci. Kada je skuvan, ocediti ga, oljuštiti i iseći na kockice. Pomešati krompir i jabuke, posoliti, pa preliti majonezom koji je prethodno razređen sa kiselom pavlakom. Dodati kiseli krastavac isečen na kockice, zatim seckani peršunov list i biber. Sve dobro izmešati i ostaviti da odstoji neko vreme.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
Mitropolit crnogorsko-primorski osveštao je zvono za obnovljeni hram Svetog Georgija u Gorovićima, poručivši da ono okuplja narod na molitvu i donosi duhovni mir.
Praznik Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika okupio je Crkvu i narod u selu koje je prošlo kroz najteža iskušenja 1941. godine, ali je iz pepela ponovo vaskrslo kao simbol vere, nade i nepokolebljivog pamćenja.
Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Zapis iz starog "Srbskog kuvara" donosi slatkiš od svega nekoliko osnovnih sastojaka, bez aditiva i trikova, ali sa ukusom koji pamte i deca i odrasli.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje svete Ane, majke Presvete Bogorodice, po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Dometije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Siksta II, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Lopovi odneli mošti Svetog Martina Turskog iz hrama u Nemačkoj, a iza njih ostali razbijeno staklo i tragovi koji bi mogli pomoći istražiteljima da otkriju identitet osumnjičenih.