BARENE PAPRIKE PUNJENE KROMPIROM OSVAJAJU JEDNOSTAVNOŠĆU I UKUSOM: Recept iz Manastira Ostrog koji mnogi prepisuju
Ovo staro posno jelo često se tokom leta priprema za ostrošku bratiju, a od svega nekoliko sastojaka nastaje obrok koji se dugo pamti.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Posna trpeza u manastirima nikada nije bila tek skup jednostavnih jela namenjenih da utole glad. Iza mnogih recepata kriju se priče o putovanjima, susretima i znanjima koja su monasi vekovima prenosili jedni drugima. Upravo takav je i neobični pire od krompira sa renom, čiji snažan i osvežavajući ukus iznenadi gotovo svakoga ko ga proba.
Ovaj recept potiče iz zbirke koju je sastavio jeromonah Ilarion Đurica, oslanjajući se na stare rukopise pronađene u manastiru Dragović. Ti drevni zapisi otkrivaju da su monasi nekada često putovali, a sa svojih putešestvija donosili ne samo duhovna iskustva već i nove kulinarske ideje koje su obogaćivale manastirske kuhinje. Zato ne čudi što ovo jelo i danas osvaja trpeze, pa ga mnogi rado pripremaju i onda kada post nije u toku.
1 kg belog krompira

Narendajte koren rena, dodajte maslinovo ulje, vinsko sirće i kuvan krompir, pa sve zajedno dobro izgnječite dok se sastojci ne sjedine u kremastu smesu. Potom umešajte sitno seckani beli luk i peršun, koji će jelu dati dodatnu svežinu i prepoznatljivu aromu. Po potrebi dodajte malo soli, a pre posluživanja ostavite kratko da se ukusi prožmu. Ovaj jednostavan postupak čuva prirodnu punoću sastojaka i pokazuje kako se od nekoliko namirnica može pripremiti jelo bogatog i upečatljivog ukusa.
Ovo staro posno jelo često se tokom leta priprema za ostrošku bratiju, a od svega nekoliko sastojaka nastaje obrok koji se dugo pamti.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Otkrijte kako se u Hilandaru priprema jelo koje spaja monahe i poklonike, i kako ga možete lako spremiti kod kuće u danima posta.
Sušeni vrganji običnom pire-krompiru daju punoću ukusa i miris šume – idealno rešenje za brz, zdrav i zasitan obrok u danima posta.
Monaško jelo koje se lako priprema dokaz je da i posna kuhinja može biti sočna i ukusna. Savršen spoj prirodnih sastojaka bogatih aroma donosi puni ukus i duh tradicije na vašu trpezu.
Tanke jufke uvijaju se u krug i kuvaju preko krompira, a ovaj zasitni specijalitet može da se pripremi i za post na ulju.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Gotovo dve decenije čekalo se da bude određena lokacija za podizanje svetinje, za šta se posebno zalagao blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Bliski saradnik patrijarha Irineja i Porfirija, ipođakon Vladimir Jelić ostavio je iza sebe suprugu i četvoro dece, a život posvetio Crkvi i porodici.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.