Sušeni vrganji običnom pire-krompiru daju punoću ukusa i miris šume – idealno rešenje za brz, zdrav i zasitan obrok u danima posta.
U danima posta, kada nastojimo da hrana bude jednostavna, ali i blagoslovena svojim mirisima i ukusima, ovaj recept za krompir-pire sa prelivom od šampinjona i sušenih vrganja donosi toplinu doma i spokoj trpeze. Tajni sastojak – sušeni vrganji – ovom naizgled običnom jelu daje neobičan, puniji ukus koji podseća na miris šume i Gospodnje darove iz prirode. Priprema je brza i laka, naročito ako se krompir iseče na sitnije kockice, pa je celokupno vreme potrebno za pripremu kratko. Idealno je za posni ručak ili večeru, da nahrani i telo i dušu.
Sastojci:
1,5 kg krompira
500 g šampinjona
20 g sušenih vrganja
glavica crnog luka
peršunov list
posni margarin (po želji)
biber
ulje ili voda
so
Sušene vrganje potopiti u mlaku vodu i ostaviti da odstoje oko 20-30 minuta da omekšaju. Nakon toga ih izvaditi i sitno iseckati, a vodu u kojoj su se potapali sačuvati.
Očistiti i sitno iseckati crni luk, pa ga propržiti na ulju dok ne postane staklast. Dodati oprane šampinjone iseckane na listiće i iseckane vrganje. Nastaviti dinstanje dok gljive ne omekšaju i dok tečnost ne ispari. Po potrebi tokom dinstanja dodavati malo vode u kojoj su se vrganji potapali radi punijeg ukusa. Pred kraj dodati so, biber i sitno seckani peršunov list.
Krompir oprati, očistiti i iseći na sitnije kockice radi bržeg kuvanja, pa skuvati u slanoj vodi. Ocediti i propasirati dok je vruć, pa izmešati s posnim margarinom, uz dodatak malo tople vode da pire bude penast i gladak. Pire služiti preliven dinstanim šampinjonima i vrganjima.
Napomena:
Ako se luk i pečurke dinstaju bez ulja, samo na vodi i ako se ne dodaje margarin u pire, jelo je pripremljeno potpuno na vodi.
Spoj avokada, kinoe, pasulja i šarenog povrća krije recept koji će vas nahraniti, iznenaditi i učiniti da se osećate lako – kao da ste pojeli zdraviju verziju sreće. Idealna za vrele dane kada telo traži snagu bez težine.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.