Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U pravoslavnoj tradiciji, sredom ili petkom, kao i tokom velikih postova, na trpezi se često pojavljuju jela koja ne samo da zadovoljavaju duhovne norme, već i čula. Jedno od takvih jela su posne pihtije od povrća – šareni, mirisni i hranljivi specijaliteti koji spajaju jednostavnost i bogatstvo ukusa.
Koreni ovog jela sežu duboko u manastirsku kuhinju, gde su monasi u tišini svojih kelija razvijali recepte koji poštuju pravila posta, ali i neguju ljubav prema jednostavnoj, a ukusnoj hrani.
Jedan od ovih recepata dolazi iz manastira gde su monasi vekovima čuvali tradiciju pripreme posnih jela. Ovaj recept za posne pihtije, bogat različitim vrstama povrća i začinjen blagim vinskim sirćetom, predstavlja pravi ukras svake postne trpeze.
Autentični manastirski recept za posne pihtije od povrća
Sastojci:
1 do 2 kg raznog povrća (po 100–200 g): boranija, grašak, šargarepa, kelj, keleraba, karfiol i dr.
2 kašičice vinskog sirćeta
8 listova belog želatina
2 manja kisela krastavca
1 kuvana cvekla
So
Peršunov list
Ulje
shutterstock.com/Alexander Prokopenko
Posne pihtije od povrća
Priprema:
Povrće operite, očistite i obarite u slanoj vodi. Osim graška, iseckajte povrće na rezance i kolutove, stavite u đevđir i ostavite da se ocedi.
U staklenu činiju, okruglu ili duguljastu, slagajte povrće: u sredinu stavite boraniju, a oko nje pravite venčiće od ostalog povrća. Prelijte sa malo ulja.
Želatin potopite u mlaku vodu da omekša. U vodu u kojoj se kuvalo povrće dodajte sirće i otopljeni želatin, pa prelijte povrće. Stavite na hladno da se stegne.
Pre služenja, ukrasite izrendanom kuvanom cveklom, sitno iseckanim kiselim krastavcima i peršunovim listom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.