Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U pravoslavnoj tradiciji, sredom ili petkom, kao i tokom velikih postova, na trpezi se često pojavljuju jela koja ne samo da zadovoljavaju duhovne norme, već i čula. Jedno od takvih jela su posne pihtije od povrća – šareni, mirisni i hranljivi specijaliteti koji spajaju jednostavnost i bogatstvo ukusa.
Koreni ovog jela sežu duboko u manastirsku kuhinju, gde su monasi u tišini svojih kelija razvijali recepte koji poštuju pravila posta, ali i neguju ljubav prema jednostavnoj, a ukusnoj hrani.
Jedan od ovih recepata dolazi iz manastira gde su monasi vekovima čuvali tradiciju pripreme posnih jela. Ovaj recept za posne pihtije, bogat različitim vrstama povrća i začinjen blagim vinskim sirćetom, predstavlja pravi ukras svake postne trpeze.
Autentični manastirski recept za posne pihtije od povrća
Sastojci:
1 do 2 kg raznog povrća (po 100–200 g): boranija, grašak, šargarepa, kelj, keleraba, karfiol i dr.
2 kašičice vinskog sirćeta
8 listova belog želatina
2 manja kisela krastavca
1 kuvana cvekla
So
Peršunov list
Ulje
shutterstock.com/Alexander Prokopenko
Posne pihtije od povrća
Priprema:
Povrće operite, očistite i obarite u slanoj vodi. Osim graška, iseckajte povrće na rezance i kolutove, stavite u đevđir i ostavite da se ocedi.
U staklenu činiju, okruglu ili duguljastu, slagajte povrće: u sredinu stavite boraniju, a oko nje pravite venčiće od ostalog povrća. Prelijte sa malo ulja.
Želatin potopite u mlaku vodu da omekša. U vodu u kojoj se kuvalo povrće dodajte sirće i otopljeni želatin, pa prelijte povrće. Stavite na hladno da se stegne.
Pre služenja, ukrasite izrendanom kuvanom cveklom, sitno iseckanim kiselim krastavcima i peršunovim listom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".