Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U pravoslavnoj tradiciji, sredom ili petkom, kao i tokom velikih postova, na trpezi se često pojavljuju jela koja ne samo da zadovoljavaju duhovne norme, već i čula. Jedno od takvih jela su posne pihtije od povrća – šareni, mirisni i hranljivi specijaliteti koji spajaju jednostavnost i bogatstvo ukusa.
Koreni ovog jela sežu duboko u manastirsku kuhinju, gde su monasi u tišini svojih kelija razvijali recepte koji poštuju pravila posta, ali i neguju ljubav prema jednostavnoj, a ukusnoj hrani.
Jedan od ovih recepata dolazi iz manastira gde su monasi vekovima čuvali tradiciju pripreme posnih jela. Ovaj recept za posne pihtije, bogat različitim vrstama povrća i začinjen blagim vinskim sirćetom, predstavlja pravi ukras svake postne trpeze.
Autentični manastirski recept za posne pihtije od povrća
Sastojci:
1 do 2 kg raznog povrća (po 100–200 g): boranija, grašak, šargarepa, kelj, keleraba, karfiol i dr.
2 kašičice vinskog sirćeta
8 listova belog želatina
2 manja kisela krastavca
1 kuvana cvekla
So
Peršunov list
Ulje
shutterstock.com/Alexander Prokopenko
Posne pihtije od povrća
Priprema:
Povrće operite, očistite i obarite u slanoj vodi. Osim graška, iseckajte povrće na rezance i kolutove, stavite u đevđir i ostavite da se ocedi.
U staklenu činiju, okruglu ili duguljastu, slagajte povrće: u sredinu stavite boraniju, a oko nje pravite venčiće od ostalog povrća. Prelijte sa malo ulja.
Želatin potopite u mlaku vodu da omekša. U vodu u kojoj se kuvalo povrće dodajte sirće i otopljeni želatin, pa prelijte povrće. Stavite na hladno da se stegne.
Pre služenja, ukrasite izrendanom kuvanom cveklom, sitno iseckanim kiselim krastavcima i peršunovim listom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.