Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U pravoslavnoj tradiciji, sredom ili petkom, kao i tokom velikih postova, na trpezi se često pojavljuju jela koja ne samo da zadovoljavaju duhovne norme, već i čula. Jedno od takvih jela su posne pihtije od povrća – šareni, mirisni i hranljivi specijaliteti koji spajaju jednostavnost i bogatstvo ukusa.
Koreni ovog jela sežu duboko u manastirsku kuhinju, gde su monasi u tišini svojih kelija razvijali recepte koji poštuju pravila posta, ali i neguju ljubav prema jednostavnoj, a ukusnoj hrani.
Jedan od ovih recepata dolazi iz manastira gde su monasi vekovima čuvali tradiciju pripreme posnih jela. Ovaj recept za posne pihtije, bogat različitim vrstama povrća i začinjen blagim vinskim sirćetom, predstavlja pravi ukras svake postne trpeze.
Autentični manastirski recept za posne pihtije od povrća
Sastojci:
1 do 2 kg raznog povrća (po 100–200 g): boranija, grašak, šargarepa, kelj, keleraba, karfiol i dr.
2 kašičice vinskog sirćeta
8 listova belog želatina
2 manja kisela krastavca
1 kuvana cvekla
So
Peršunov list
Ulje
shutterstock.com/Alexander Prokopenko
Posne pihtije od povrća
Priprema:
Povrće operite, očistite i obarite u slanoj vodi. Osim graška, iseckajte povrće na rezance i kolutove, stavite u đevđir i ostavite da se ocedi.
U staklenu činiju, okruglu ili duguljastu, slagajte povrće: u sredinu stavite boraniju, a oko nje pravite venčiće od ostalog povrća. Prelijte sa malo ulja.
Želatin potopite u mlaku vodu da omekša. U vodu u kojoj se kuvalo povrće dodajte sirće i otopljeni želatin, pa prelijte povrće. Stavite na hladno da se stegne.
Pre služenja, ukrasite izrendanom kuvanom cveklom, sitno iseckanim kiselim krastavcima i peršunovim listom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jeromonah manastira Krušedol još u 19. veku zapisao je recept koji pokazuje kako jednostavni sastojci – krompir, luk i pivo – mogu stvoriti neodoljiv spoj tradicije, duhovnosti i ukusa.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Iako skromno, ovo jelo od paradajza, paprika i brašna pokazuje kako stara manastirska tradicija pruža hranljiv i praktičan obrok, čak i u modernoj kuhinji.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
Od jednostavnog testa i sezonskog povrća do mirisa bosiljka iz rerne - donosimo detaljan recept za lagano, zdravo jelo bez mrsnih namirnica koje se priprema brzo, a nestaje sa stola još brže.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.