Spoj skromnih sastojaka i posebnih začina pretvara ovo jelo u pravo bogatstvo ukusa – lagano, hranljivo i savršeno za dane posta.
U pravoslavnoj tradiciji post nije samo vreme uzdržanja, već i prilika da se kroz jednostavna, ali bogata jela, čovek podseti na darove Božije prirode. Posna trpeza često krije male tajne koje obična jela pretvaraju u praznik ukusa i duhovne radosti.
Takva je i starinska posna testenina sa spanaćem, obogaćena suncokretovim semenkama, svežim povrćem i pažljivo odabranim začinima. Ova kombinacija svojom hranljivošću i aromom podseća da i u vreme posta čovek može jesti ukusnu hranu, ali na način koji telo okrepljuje, a dušu smiruje.
Sastojci:
2 kašike suncokretovog semena
2 kašike ulja
so i biber po ukusu
1 glavica crnog luka
100 g paradajza
400 g posne testenine (špagete ili po izboru)
1 kašika vode
500 g opranog i sečenog paradajza
50 ml suvog belog vina
1–2 kašike senfa
500 g spanaća
Freepik
Testenina sa spanaćem, idealan obrok za dane posta
Priprema:
Suncokretovo seme kratko ga propržite u suvom tiganju, zatim ga sklonite sa strane.
Očistite crni i beli luk i isecite ih na kocke. Paradajz podelite na četiri dela. Obarite testeninu u posoljenoj vodi, procedite je i isperite hladnom vodom da se zaustavi kuvanje.
Sečeni paradajz stavite u šerpu, dodajte kašiku vode i belo vino, pa kuvajte nekoliko minuta. Dodajte senf, posolite, pobiberite i pustite da se sos sjedini.
Na ulju propržite crni i beli luk, dodajte očišćene listove spanaća i dinstajte dok spanać ne omekša i dok ne ispari tečnost koju pusti. Dodajte paradajz u spanać, kratko prodinstajte i začinite po ukusu. U sos umešajte obarenu testeninu i dobro sjedinite. Poslužite jelo na velikom tanjiru, prelijte sosom i pospite proprženim semenkama suncokreta.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.
Kroz poređenje sa ogledalom Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva duboku poruku o ljudskoj oholosti i pokazuje zašto onaj ko želi da ponizi svetinju na kraju razotkriva samoga sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.