ŠIŠ-ĆEVAP IZ STARE SRPSKE KUHINJE: Kada vidite kako se nekada pripremao, zaboravićete današnju verziju
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.
Miris jela iz rerne nekada je umeo da okupi celu kuću, posebno u danima kada crkveni tipik ne propisuje post i kada se na trpezu vraćaju meso, slanina, puter i drugi mrsni sastojci. Među starim jelima koja su pripremali Srbi u Lici bile su i zapečene ćufte u pireu od krompira, jednostavno i izdašno jelo koje je lako nalazilo mesto na porodičnoj trpezi.
Recept se sa ličkim porodicama selio i kasnije, kada su se mnoge od njih nastanile u Vojvodini, pa je tako sačuvan i van kraja iz kojeg je potekao. Danas podseća na bakini kuhinju u kojoj se kuvalo bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, ali tako da od običnog ručka nastane jelo oko kojeg se porodica rado okupljala.
800 g kuvanog krompira

Skuvajte krompir, propasirajte ga i u vruć pire dodajte puter ili ulje, pa posolite i pobiberite po ukusu. Dodajte i skoro sav rendani kačkavalj, a malo ostavite za posipanje preko gotovog jela.
Crni i beli luk, kao i slaninicu, veoma sitno naseckajte.
Mleveno meso stavite u posudu, pa dodajte naseckani luk i slaninu, jaje, malo soli i bibera. Sve dobro promešajte.
Od pripremljene smese oblikujte ćuftice. Pasirani paradajz sipajte u činijicu, dodajte jednu do dve kašike ulja i kašičicu suvog bosiljka. Po potrebi posolite i pobiberite, pa promešajte.
U vatrostalnu posudu sipajte pripremljeni pire od krompira, prelijte ga paradajz sosom, a preko poređajte ćuftice. Malo ih utisnite u pire kako bi se lepo sjedinile sa ostalim sastojcima tokom pečenja.
Stavite jelo u zagrejanu rernu i pecite oko pola sata na 180 stepeni. Gotovo jelo pospite preostalim rendanim kačkavaljem i odmah poslužite.
BONUS VIDEO
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Ovaj zaboravljeni hercegovački recept daje nadevu posebnu sočnost, a jedan zalogaj dovoljan je da shvatite zašto se nekada ovako kuvalo.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Nekada se ništa iz kuhinje nije olako bacalo, a naročito ne hleb. Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje sočan obrok sa zlatnom koricom.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Kada je car izgubio razum, njegovoj sestri se u snu otkrilo da njen brat neće ozdraviti sve dok Grigorije ne bude izvađen iz jame.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca