ŠIŠ-ĆEVAP IZ STARE SRPSKE KUHINJE: Kada vidite kako se nekada pripremao, zaboravićete današnju verziju
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.
Miris jela iz rerne nekada je umeo da okupi celu kuću, posebno u danima kada crkveni tipik ne propisuje post i kada se na trpezu vraćaju meso, slanina, puter i drugi mrsni sastojci. Među starim jelima koja su pripremali Srbi u Lici bile su i zapečene ćufte u pireu od krompira, jednostavno i izdašno jelo koje je lako nalazilo mesto na porodičnoj trpezi.
Recept se sa ličkim porodicama selio i kasnije, kada su se mnoge od njih nastanile u Vojvodini, pa je tako sačuvan i van kraja iz kojeg je potekao. Danas podseća na bakini kuhinju u kojoj se kuvalo bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, ali tako da od običnog ručka nastane jelo oko kojeg se porodica rado okupljala.
800 g kuvanog krompira

Skuvajte krompir, propasirajte ga i u vruć pire dodajte puter ili ulje, pa posolite i pobiberite po ukusu. Dodajte i skoro sav rendani kačkavalj, a malo ostavite za posipanje preko gotovog jela.
Crni i beli luk, kao i slaninicu, veoma sitno naseckajte.
Mleveno meso stavite u posudu, pa dodajte naseckani luk i slaninu, jaje, malo soli i bibera. Sve dobro promešajte.
Od pripremljene smese oblikujte ćuftice. Pasirani paradajz sipajte u činijicu, dodajte jednu do dve kašike ulja i kašičicu suvog bosiljka. Po potrebi posolite i pobiberite, pa promešajte.
U vatrostalnu posudu sipajte pripremljeni pire od krompira, prelijte ga paradajz sosom, a preko poređajte ćuftice. Malo ih utisnite u pire kako bi se lepo sjedinile sa ostalim sastojcima tokom pečenja.
Stavite jelo u zagrejanu rernu i pecite oko pola sata na 180 stepeni. Gotovo jelo pospite preostalim rendanim kačkavaljem i odmah poslužite.
BONUS VIDEO
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Ovaj zaboravljeni hercegovački recept daje nadevu posebnu sočnost, a jedan zalogaj dovoljan je da shvatite zašto se nekada ovako kuvalo.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
U ovim tradicionalnim, jednostavnim i ukusnim kolačima koji ostaju sveži više dana, podjednako uživaju i deca i odrasli.
Jednostavne namirnice, malo vode i mirisni kim dovoljni su za obilan obrok koji se lako priprema i dugo drži sitost tokom posta.
Testo se zamesi od nekoliko sastojaka, oblikuje za čas i kratko peče, a tokom posta mast može da se zameni posnim margarinom.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Na mestu gde se izvor pojavio dogodila su se mnoga isceljenja.
U crkvenom poretku ne postoji obred osvećenja spomenika, već postoji obred osvećenja nadgrobnog krsta, naglašeno je.
Opasnost ove strasti leži u tome što ona direktno skrnavi ljudsko telo koje je, prema rečima svetog apostola Pavla, hram Duha svetoga.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.