ŠTA KUVANO DANAS ZA RUČAK? Recept iz stare bakine sveske za mladi grašak sa knedlama
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
U stara vremena hrana je bila više od samog obroka. Oko trpeze su se okupljali ukućani, rodbina i prijatelji, a recepti su se prenosili s kolena na koleno, čuvajući ukus i duh prošlih vremena. Među takvim starinskim jelima je i šiš-ćevap, koji se nekada pripremao jednostavno, od mesa i luka, bez povrća i dodataka koji se danas često sreću u različitim varijantama ovog jela. A spremao se danima kada crkveni tipik ne porpisuje post.
Danas se šiš-ćevap mahom pravi od mlevenog mesa, ali ako želite da osetite ukus tradicionalne domaće kuhinje i podsetite se kako se nekada spremala bogata porodična trpeza, donosimo vam recept za šiš ćevap na starinski način.
750 g svinjskog mesa

Meso naseći na kockice kao za ražnjiće. Na isti način iseći i crni luk. Na štapiće za ražnjiće, kojih će biti potrebno oko 20, naizmenično nabadati meso i luk. Sve pripremljene ražnjiće poređati u đuvečaru.
Pripremiti preliv od ulja, belog vina, paradajz pirea, malo vode, soli i bibera po ukusu. Preliti ražnjiće pripremljenim prelivom i staviti ih da se peku u rerni na 180 stepeni oko 40 minuta.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
Recept iz starih vremena otkriva male trikove zbog kojih ovo omiljeno jelo dobija posebnu mekoću i prepoznatljiv ukus
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Jednostavan ručak, kuvan bez žurbe i luksuza, postaje simbol povratka starinskoj trpezi i ukusu koji je hranio generacije u danima posta i svakodnevice.
Starinski desert sa mlekom, medom i vanilom, blago zapečen, svaku hladnu večer čini toplijom.
Jednostavna kombinacija brašna, jaja i masti bila je dovoljna da nastane hranljiv obrok za dane kada crkveni tipik nije propisivao post.
Starinska, praktična zamena koja je vremenom dobila svoje stalno mesto na porodičnoj trpezi.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Meso, krompir, pirinač i povrće složeni u zemljanu posudu, pa zapečeni u rerni, stvaraju obrok koji vraća miris nekadašnjih porodičnih ručkova.
Pašteta od prirodnih sastojaka priprema se jednostavno, a u sebi spaja ukuse i blagodeti biljaka koje su naše bake dobro poznavale.
Parena torta nije osvajala izgledom, već mirisom, jednostavnošću i ukusom koji se dugo pamti.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Otac Čad Riperger povezao je drevna proročanstva sa moralnim padom, razvojem digitalnih tehnologija i globalnim finansijskim sistemom koji bi mogao da promeni način na koji ljudi pristupaju novcu i osnovnim dobrima.