Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Iako se podvarak najčešće vezuje za hladnije dane i kiseli kupus, tokom leta se u mnogim domaćinstvima priprema njegova laganija varijanta od svežeg, slatkog kupusa. Ovo jednostavno, starinsko domaće jelo nalazilo je mesto na trpezi u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, kada se porodica okuplja oko mirisnog ručka, a darovi bašte pretvaraju u ukusno i okrepljujuće jelo.
Letnji podvarak od slatkog kupusa podseća na skromnost i toplinu tradicionalne kuhinje, u kojoj se od nekoliko običnih sastojaka stvaraju obroci koji povezuju generacije.
Sastojci
1 velika glavica slatkog kupusa, 1,5 do 2 kg
2 glavice crnog luka
so i mleveni biber po ukusu
1 veći paradajz
1 kašičica aleve paprike
2 lista lovora
desetak zrna bibera
2 do 3 kašike masti ili ulja
4 šnite slanine i par kobasica po želji
Gemini
Letnji podvarak od slatkog kupusa
Priprema
Kupus očistite, operite i isecite na rezance. Na zagrejanom ulju ili masti propržite u tiganju sitno iseckan crni luk, dodajte kupus i dinstajte dok ne omekša. Povremeno dolivajte po malo tople vode.
Kada kupus omekša, dodajte alevu papriku, so, biber, listove lovora i oljušten i iseckan paradajz.
Dobro promešajte, preručite masu u posudu za pečenje, najbolje bi bilo da bude zemljana, pa odozgo stavite šnite slanine i sipajte šolju vode.
Stavite podvarak u rernu i pecite na 200 stepeni. Izvadite podvarak posle otprilike 40 minuta, promešajte, preokrenite šnite slanine, a ako želite, sada dodajte i kobasice, pa vratite u rernu da se peče još 40 minuta, dok se lepo ne ukrčka, a slanina ne zapeče.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.