U Svetom pismu ostalo je zabeleženo da je upravo Sveti Ilija učinio brojna čuda kojima je pokazao svemoć Božju.
Srpska pravoslavna crkva 2. avgusta proslavljaju Svetog proroka Iliju, u narodu poznatog kao Ilindan, jednog od najpoštovanijih starozavetnih proroka i svetitelja čije ime vekovima zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
Sveti Ilija rođen je oko 816. godine pre Hrista na području današnjeg Izraela i Palestine. Njegov život i delo ostavili su dubok trag ne samo u Starom i Novom zavetu, već se sa velikim poštovanjem pominju i u Talmudu i Kuranu, što ga čini jednom od najznačajnijih ličnosti verske istorije.
Predanje kaže da je njegov otac Savah, kada se Ilija rodio, imao neobično viđenje. Video je anđele Božje kako novorođenče povijaju ognjem i daju mu plamen da jede. To je bilo znamenje njegovog budućeg života - vatrene revnosti za Boga, nepokolebljive vere i sile kojom će braniti istinu.
Još od mladosti Ilija se posvetio molitvi, postu i bogomisliju. Često se povlačio u pustinju, gde je u tišini tražio zajednicu sa Bogom i pripremao se za svoju proročku službu.
Printscreen
Sveti prorok Ilija
U Svetom pismu ostalo je zabeleženo da je upravo Sveti Ilija učinio brojna čuda kojima je pokazao svemoć Božju. Njegovom molitvom nebo se zatvorilo, pa tri godine i šest meseci nije bilo kiše. Kada se narod udaljio od prave vere, prizvao je oganj s neba koji je spalio žrtvu prinesenu Gospodu, pokazujući da je jedino Bog Izrailjev istiniti Bog.
Nakon toga, ponovo se pomolio i kiša je pala na ispucalu zemlju. U kući siromašne udovice u Sarepti čudesno je umnožio brašno i ulje kako porodica ne bi gladovala, a njenog preminulog sina vaskrsao je molitvom. Sveto predanje beleži i mnoga druga čuda, kao i proročanstva koja su se ispunila.
Pred kraj svog zemaljskog života prorok Ilija učinio je još jedno znamenje. Ogrtačem je razdvojio vode reke Jordan, a zatim je, prema Svetom pismu, bio uznet na nebo u ognjenim kolima koja su vukli ognjeni konji.
Zbog toga se u narodnoj tradiciji često prikazuje kao silni prorok koji nebom putuje u vatrenim kolima i upravlja gromovima.
Njegova slava nije završena uznesenjem. U Novom zavetu Sveti Ilija se javlja zajedno sa prorokom Mojsejem prilikom Preobraženja Gospodnjeg na gori Tavor, kada razgovara sa Isusom Hristom. Crkveno predanje, oslanjajući se na Otkrovenje Svetog Jovana Bogoslova, uči da će se pred kraj sveta ponovo pojaviti kako bi svedočio istinu i suprotstavio se sili Antihrista.
Srpski narod vekovima posebno poštuje Svetog Iliju.
Mnoge crkve i manastiri posvećeni su ovom velikom proroku, a brojne porodice upravo Ilindan proslavljaju kao svoju krsnu slavu.
U jednom momentu počeli su da im dovode bolesnike radi iscelenja i tako su postale, protiv svoje volje, slavne. Kada je za njih čuo knez Fronton izveo ih je pred sud. Međutim, kada ih je video, začudi se njihovoj lepoti.
Za vreme Drugog svetskog rata, zbog opasnosti od Nemaca, njegove mošti su bile prenete u sabornu crkvu u Požarevac, ali su posle rata opet vraćene u Gornjak.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Na liturgijskom slavlju u vojnom hramu Svetog apostola Marka episkop vojni Dositej govorio je o vrlinama svetog vladara i objasnio zašto njegov život i danas ostaje uzor onima koji čuvaju narod, mir i slobodu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svi običaju vezani za proroka Iliju zapravo su potekli iz onoga što su ljudi nekada davno primetili da se dešava u prirodi i to se dalje prenosilo, kaže otac Ivan za portal religija.rs.
Bila je supruga svetog kneza Lazara, majka svetog despota Stefana i žena koja je u najtežim danima srpske istorije preuzela odgovornost za opstanak države i vere.
Pored glavnog svetitelja dana, Crkva molitveno proslavlja i Svetog Stefana Visokog, sina kneza Lazara, čuvenog despota, viteza, ktitora Manasije i jednog od najvećih srpskih književnika srednjeg veka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Pored glavnog svetitelja dana, Crkva molitveno proslavlja i Svetog Stefana Visokog, sina kneza Lazara, čuvenog despota, viteza, ktitora Manasije i jednog od najvećih srpskih književnika srednjeg veka.
Bila je supruga svetog kneza Lazara, majka svetog despota Stefana i žena koja je u najtežim danima srpske istorije preuzela odgovornost za opstanak države i vere.