U Svetom pismu ostalo je zabeleženo da je upravo Sveti Ilija učinio brojna čuda kojima je pokazao svemoć Božju.
Srpska pravoslavna crkva 2. avgusta proslavljaju Svetog proroka Iliju, u narodu poznatog kao Ilindan, jednog od najpoštovanijih starozavetnih proroka i svetitelja čije ime vekovima zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
Sveti Ilija rođen je oko 816. godine pre Hrista na području današnjeg Izraela i Palestine. Njegov život i delo ostavili su dubok trag ne samo u Starom i Novom zavetu, već se sa velikim poštovanjem pominju i u Talmudu i Kuranu, što ga čini jednom od najznačajnijih ličnosti verske istorije.
Predanje kaže da je njegov otac Savah, kada se Ilija rodio, imao neobično viđenje. Video je anđele Božje kako novorođenče povijaju ognjem i daju mu plamen da jede. To je bilo znamenje njegovog budućeg života - vatrene revnosti za Boga, nepokolebljive vere i sile kojom će braniti istinu.
Još od mladosti Ilija se posvetio molitvi, postu i bogomisliju. Često se povlačio u pustinju, gde je u tišini tražio zajednicu sa Bogom i pripremao se za svoju proročku službu.
Printscreen
Sveti prorok Ilija
U Svetom pismu ostalo je zabeleženo da je upravo Sveti Ilija učinio brojna čuda kojima je pokazao svemoć Božju. Njegovom molitvom nebo se zatvorilo, pa tri godine i šest meseci nije bilo kiše. Kada se narod udaljio od prave vere, prizvao je oganj s neba koji je spalio žrtvu prinesenu Gospodu, pokazujući da je jedino Bog Izrailjev istiniti Bog.
Nakon toga, ponovo se pomolio i kiša je pala na ispucalu zemlju. U kući siromašne udovice u Sarepti čudesno je umnožio brašno i ulje kako porodica ne bi gladovala, a njenog preminulog sina vaskrsao je molitvom. Sveto predanje beleži i mnoga druga čuda, kao i proročanstva koja su se ispunila.
Pred kraj svog zemaljskog života prorok Ilija učinio je još jedno znamenje. Ogrtačem je razdvojio vode reke Jordan, a zatim je, prema Svetom pismu, bio uznet na nebo u ognjenim kolima koja su vukli ognjeni konji.
Zbog toga se u narodnoj tradiciji često prikazuje kao silni prorok koji nebom putuje u vatrenim kolima i upravlja gromovima.
Njegova slava nije završena uznesenjem. U Novom zavetu Sveti Ilija se javlja zajedno sa prorokom Mojsejem prilikom Preobraženja Gospodnjeg na gori Tavor, kada razgovara sa Isusom Hristom. Crkveno predanje, oslanjajući se na Otkrovenje Svetog Jovana Bogoslova, uči da će se pred kraj sveta ponovo pojaviti kako bi svedočio istinu i suprotstavio se sili Antihrista.
Srpski narod vekovima posebno poštuje Svetog Iliju.
Mnoge crkve i manastiri posvećeni su ovom velikom proroku, a brojne porodice upravo Ilindan proslavljaju kao svoju krsnu slavu.
U jednom momentu počeli su da im dovode bolesnike radi iscelenja i tako su postale, protiv svoje volje, slavne. Kada je za njih čuo knez Fronton izveo ih je pred sud. Međutim, kada ih je video, začudi se njihovoj lepoti.
Za vreme Drugog svetskog rata, zbog opasnosti od Nemaca, njegove mošti su bile prenete u sabornu crkvu u Požarevac, ali su posle rata opet vraćene u Gornjak.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Biblijski opis ognjenih kola i uznesenja velikog starozavetnog proroka vekovima privlači pažnju vernika: kakvo je to "nebo", gde se nalazi raj i zašto Crkva ovaj događaj vidi kao praobraz Hristovog Vaznesenja?
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.