KADA IZGUBITE NADU I POMOĆ LJUDSKU SAMO OVO URADITE! Starac Tadej tvrdi da će vas Bog tad sigurno pogledati, a snaga vratiti!
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Bitno je samo ne gubiti nadu.
U životu svakog čoveka postoje trenuci kada se stvari odvijaju potpuno drugačije od onoga što je očekivao.
Porodični odnosi mogu da se poremete, deca mogu da krenu putem koji roditelji nisu želeli, bolest može da promeni svakodnevicu, a čovek može da se nađe pred problemom za koji ne vidi rešenje. Tada se često javlja osećaj nemoći, posebno kada izostanu mir, snaga za molitvu i sposobnost da se čovek usredsredi na ono što je pred njim.
Pravoslavna vera čoveka u takvim okolnostima ne pada u očajanje, već se se uzda u Boga. Hrišćanin ne zna uvek zbog čega se određene stvari događaju niti može da sagleda njihov konačni ishod.
Upravo zato vera podrazumeva predavanje života Bogu i onda kada čovek više ne vidi put kojim treba da ide.
O trenucima kada se izgubi osećaj sigurnosti i kada čovek više ne može da se osloni na sopstvene planove govorio je otac Vasilije Gondikakis, ukazujući na značaj poverenja u Boga i očuvanja nade:
"Kada stvari loše krenu, kada ne funkcionišu po našim planovima, kada su odnosi u našoj porodici zakomplikovani, kada naša deca ne napreduju, kada slabosti i kobna bolest nastupe, kada ne znamo šta da radimo, kada ne možemo da nađemo spokoj, kada nismo u stanju da učimo, kada ne možemo da se molimo i osećamo se potpuno izgubljenim - nemojmo nadu da izgubimo.
Recimo prosto: Moj Gospode, čini šta god hoćeš. Ja ne znam, ti znaš, ti me voliš. Ako želiš da mene i moje domaćinstvo razjediniš - neka se to desi, ako je to volja tvoja. Kada ovo izgovorimo, tada Bog, koji voli svoje stvorenje, dolazi i daje nam snagu, blagodat i utehu koja su izvan razumevanja bilo čega što dolazi spolja. Tada zaista razumemo šta znači da je Jona zavapio iz utrobe kita, i bio spasen, i da je Hristos vaskrsao iz mrtvih."
Bonus video
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Gotovo dve decenije čekalo se da bude određena lokacija za podizanje svetinje, za šta se posebno zalagao blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Bliski saradnik patrijarha Irineja i Porfirija, ipođakon Vladimir Jelić ostavio je iza sebe suprugu i četvoro dece, a život posvetio Crkvi i porodici.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.