ŠTA UČINITI DA VAM BOG POKAŽE PRAVI PUT KAD SE NAĐETE U DILEMI?Jerej Georgije kaže da je ovo jedini sigurni način
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Bog nikad ne ostavlja čoveka u nevolji.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Čovek često sreću poistovećuje sa ispunjenjem sopstvenih želja, ne razmišljajući da ono što želi možda nije u skladu sa Božijom voljom.
Kada rezultati izostanu, lako je posumnjati u smisao svega što radimo. Pouka svetitelja podseća da nisu svi odgovori u našim rukama i otkriva kako zahvalnost može promeniti naš pogled na život.
Smisao će se otkriti onda kada Gospod blagoslovi da ga vidimo, tvrdi otac Andrej.
U besedi za sredu 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji spolja mogu ostaviti utisak vrednosti i snage, ali u sebi nemaju duhovni plod, istinu i čistotu srca.
Otac Dejan upozorava da mnogi vernici prave grešku očekujući neki natprirodi znak, zbog čega neretko odlažu donošenje važnih odluka.
U besedi za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poziva hrišćane da na gnev, nerazumevanje i neprijateljstvo odgovore delima ljubavi, jer se čovek najlakše pridobija dobrotom.
Sveti oci često su govorili da je nestrpljenje jedan od najvećih neprijatelja duhovnog života.
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Mnogi vernici mogu da posvedoče da su tek nakon određenog vremena razumeli zašto ih je Gospod poveo baš određenim putem.
Mnogi traže "recepte" i savete, a zaboravljaju da pravi mir i blagodat u porodici dolazi tek kada se supružnici potpuno predaju Božijoj mudrosti.
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Čak i kada svi oko vas nastavljaju starim navikama, jedan jednostavan, ali dubok, korak u pokajanju može promeniti vaš život i pokazati snagu istinske vere.
Pravoslavno predanje podseća da Bog uvek čuje molitvu, ali da odgovor ne dolazi uvek onako kako čovek očekuje.
Sveti oci su opominjali da je uzaludno vapiti Bogu ako ne postoji trud da se sopstveni život uskladi sa zapovestima.
U besedi za 28. sredu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je izvor svega što je pravedno i blagotvorno samo Bog, dok zlo dolazi iz ljudskog srca, i objašnjava zašto je važno prepoznati pravu prirodu Stvoritelja.
Svaka suza, svaka borba, svaka nejasnoća – sve je utkano u naše dobro, iako nam to u prvi mah ne izgleda tako.
Njegova volja nije uvek ono što očekujemo, ali uvek vodi ka onome što nam je potrebno i što će nas oblikovati i učvrstiti u veri.
Pravoslavna vera nas uči da zapovesti nisu niz pravila zarad moralizma, već izraz ljubavi prema Bogu, bližnjem i samom sebi.
Prihvatanje Božje volje ne znači odustajanje od sebe, već poverenje da nas Bog, kao Otac, vodi tamo gde treba da budemo.
Jednostavne reči iz pravoslavnog molitvenika koje kriju snagu ljubavi, vere i nevidljive podrške u trenucima kada je najpotrebnija.
Sve što dolazi iz Božje ruke dolazi iz ljubavi.
Ljudi često traže duhovne autoritete da im kažu šta da rade, ali prava potraga za Božijom voljom podrazumeva mnogo dublju promenu – odricanje od sopstvene volje i potpuno pouzdanje u Boga.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.