Ljudi često traže duhovne autoritete da im kažu šta da rade, ali prava potraga za Božijom voljom podrazumeva mnogo dublju promenu – odricanje od sopstvene volje i potpuno pouzdanje u Boga.
U svakodnevnim životnim dilemama često se pitamo: kako saznati šta je Božija volja? Da li da krenemo putem koji nam se nameće ili da zastanemo i sačekamo? Da li će Bog otkriti svoj plan kroz znakove ili kroz tišinu? Ova pitanja nisu nova – ona odjekuju vekovnu potragu čoveka za dubljim smislom i istinom.
Anatolij Badanov, administrator misionarskog projekta „Dišem pravoslavljem“, ističe da su pitanja o Božijoj volji među najčešćima koje hrišćani postavljaju, bilo da se radi o izboru životnog partnera, karijere ili svakodnevnih odluka. On naglašava da je suština razumevanja Božije volje upravo u odricanju od sopstvene volje:
- Ako želiš da vidiš Božiju volju, prvo odstrani svoju.
youtube/Дышу Православием
Anatolij Badanov, administrator misionarskog projekta „Dišem pravoslavljem“
Ova misao duboko je usađena u učenje svetih otaca. Božija volja nije mistična enigma, već jasno izražena u Svetom Pismu: „Jer ovo je dobro i ugodno Spasitelju našem Bogu, koji želi da se svi ljudi spasu i dođu do spoznaje istine“ (1. Tim. 2:3–4). Međutim, dok se Božija volja u globalnom smislu odnosi na spasenje svih ljudi, mi često tražimo konkretne odgovore na svakodnevna pitanja.
Mnogi veruju da je Božija volja skrivena i da se može saznati isključivo preko proročkih staraca ili kroz neka natprirodna otkrivenja. Čak su postale popularne hodočasničke ture pod nazivom „Za savet kod starca“, što svedoči o težnji mnogih da traže spoljašnje potvrde svojih odluka, umesto unutrašnjeg preobraženja i razumevanja duhovnih zakona.
Badanov navodi primer žene koja je tražila od sveštenika da joj kaže da li treba da renovira kuću ili da pomogne zetu da kupi auto. Nije želela razgovor o veri, pokajanju ili spasenju – tražila je konkretan odgovor, kao da se Božija volja odnosi na ekonomske kalkulacije. Ipak, Sveto Pismo nas opominje da Bog nije sudija zemaljskih poslova: „Ko me postavi za sudiju ili delioca među vama?“ (Luka 12:13-14).
Shutterstock
Badanov navodi primer žene koja je tražila od sveštenika da joj kaže da li treba da renovira kuću ili da pomogne zetu da kupi auto
Još jedan primer iznosi – ženu koja je nakon razvoda posećivala brojne duhovnike u nadi da će čuti ono što želi – potvrdu da treba da se ponovo uda. Kada bi joj neko rekao suprotno, tražila bi drugog starca. Njena potraga nije bila potraga za Božijom voljom, već za saglasnošću sa sopstvenim željama.
Slično tome, prijatelj koji je planirao putovanje pitao je svog duhovnog oca da li treba da ide tek nakon što je već kupio karte i spakovao kofere. Sveštenik mu je savetovao da ne ide jer se put poklapa sa početkom posta, ali kada je video da je odluka već doneta, rekao mu je: „Dobro, idi.“ Ovo nije bilo iskreno traženje blagoslova, već samo pokušaj da se uteši već doneta odluka.
shutterstock
Sveti oci nas uče da pre svega treba da težimo Bogu, a ne isključivo planu A, ili planu B, kao rešenjima za naše svakodnevne probleme
Najveći problem u savremenom shvatanju Božije volje, kako Badanov ističe, jeste to što mnogi ljudi traže autoritet koji će preuzeti odgovornost za njihove odluke. Oni ne žele duhovno vođstvo, već garanciju da će im stvari ići kako su zamislili. Međutim, prava potraga za Božijom voljom podrazumeva unutrašnju promenu, pokajanje i spremnost da prihvatimo i ono što nam možda nije po volji.
Kako, dakle, zaista saznati Božiju volju? Sveti oci nas uče da pre svega treba da težimo Bogu, a ne isključivo rešenjima za naše svakodnevne probleme. Kroz molitvu, post, duhovno savetovanje i čitanje Svetog Pisma, možemo razviti unutrašnji osećaj za ono što je istinski dobro. Kada se odreknemo svoje sebične volje i stavimo svoje pouzdanje u Gospoda, Njegova volja postaće nam jasna ne kroz spoljne znakove, već kroz mir u duši i sigurnost u koracima koje činimo.
Duboki uzdasi ka Gospodu, koje je zapisao Sveti Tihon Zadonski, patrijarh moskovski, ostaju večno utočište za one koji traže milost, utehu i snagu da koračaju stazom vere.
U svojoj knjizi za petak Sedmice bludnog sina, Sveti Teofan Zatvornik ostavio je snažno svedočanstvo o prolaznosti sveta i ljudskih želja, ukazujući na jedini temelj postojanosti – hod po volji Božijoj.
Protojerej Aleksandar Iljašenko je na jednostavan način razjasnio sve pojmove koji mogu zbuniti verni narod i objasnio šta svaka građevina znači za bogosluženje i verski život.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Prirodna biljka koja se vekovima koristi u pravoslavlju daje posebnu nijansu i dubinu, a postupak pripreme i simbolika ove boje otkrivaju zašto se upravo ovakva jaja dele vernicima posle Vaskršnje liturgije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Prirodna biljka koja se vekovima koristi u pravoslavlju daje posebnu nijansu i dubinu, a postupak pripreme i simbolika ove boje otkrivaju zašto se upravo ovakva jaja dele vernicima posle Vaskršnje liturgije.
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.