Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
Koliko puta u danu previdimo neku sitnicu – ne pozdravimo komšiju, ne zahvalimo se na pomoći, kažemo nešto što nije ljubazno ili se prepustimo pohotnim mislima – i pomislimo da to nema značaja? U pravoslavnom shvatanju, upravo te sitne greške, ako ih ne prepoznamo i ne pokajemo se, postaju tihe sile koje oblikuju naš život i živote drugih oko nas.
Arhimandrit Markel (Pavuk) upozorava:
Slagali ste nekoga, zaboravili da se pozdravite sa nekim, niste se zahvalili na pomoći, prekorili ili osudili nekoga, niste pružili lepu reč podrške, upotrebili ružan jezik u razgovoru sa nekim ili se negde prepustili pohotnim mislima. To su mali gresi zbog kojih se malo ljudi pokaje, ali upravo oni određuju mnogo toga u našim životima.
Mali grehovi sa neočekivanim posledicama
On dalje objašnjava konkretne posledice takvih grehova:
- Zamislite ovo: nečije laži i neiskrenost dovele su do toga da nekome poraste krvni pritisak i odvedu ga u bolnicu. Nečije odbijanje da ih pozdravi pogoršalo je njihovo već depresivno raspoloženje. Starija žena je bila primorana da pozove vodoinstalatera i izdvoji deo svoje oskudne penzije za rad jer je njena komšinica bila previše lenja da svrati posle posla da joj popravi slavinu.
Ruska pravoslavna crkva
Arhimandrit Markel
Na prvi pogled, ovi primeri deluju banalno. Ali arhimandrit Markel upozorava:
- Neki bi mogli pomisliti da nema potrebe toliko dramatizovati situaciju zbog sitnih grehova. Ali ako uzmemo u obzir da postoji mnogo ljudi koji se u svakom trenutku prepuštaju takvoj nepažnji, onda se akumulira velika kritična masa grehova, tiho počinjući da nas sve duhovno i fizički uništava. Zar upravo ti mali gresi prezira i hladnog stava prema drugima nisu uzrok svih naših životnih nevolja?
Od sitnih grehova do velikih zala
Prema njegovim rečima, ravnodušnost prema malim grehovima otvara vrata i većim:
- Kada pokazujemo ravnodušnost i tražimo izgovore za manje grehe, postajemo nesposobni da se odupremo velikim gresima. Zloupotreba moći, krađa, preljuba, pijanstvo, pljačka, silovanje, ubistvo i, konačno, ratovanje su rezultat malih grehova, za koje se većina ljudi nikada nije pokajala i nema nameru da se pokaje. Ne kaže bez razloga Gospod: Veran u najmanjem i u mnogom je veran, a neveran u najmanjem i u mnogom je neveran (Luka 16:10).
Arhimandrit Markel takođe naglašava značaj crkvenog života u očuvanju duhovnog zdravlja:
- Iako se stare crkve aktivno obnavljaju i grade mnoge nove, ne mogu svi da pronađu svoj put ovde. Neki crkve vide jednostavno kao prelepe arhitektonske spomenike, mesta okupljanja onih sa nesrećnim ličnim životom ili starijih baka. Mnogi veruju da treba verovati u sebe i ne nužno učestvovati u crkvenom životu. Međutim, upravo u crkvi, kroz molitvu i pokajanje, možemo crpiti blagodatnu snagu koja će nam omogućiti da ređe padamo u manje grehe i time se zaštitimo od velikih grehova - kaže arhimandrit markel, prenosi portal pravoslavie.ru.
Duhovna borba kao put ka miru
I za kraj, on podseća da se istinski mir i spokoj duši nalaze kroz stalnu duhovnu borbu:
- Samo tamo gde postoji stalna, nevidljiva duhovna borba protiv duhova zla na nebesima, kao i protiv sopstvenih grehova, velikih i malih, uspostavlja se istinski mir i vraća se spokoj duši. Nije slučajno što upravo u crkvama, a posebno u manastirima, svaka osoba doživljava ličnu blagodat, svoje srce ispunjava radošću koja daleko prevazilazi udobnost svih zemaljskih zadovoljstava i zabava.
Mali grehovi možda deluju bezazleno, ali pravoslavlje nas uči da oni oblikuju našu sudbinu. Samo kroz pažnju, pokajanje i molitvu možemo zaštititi svoju dušu od velikih zala i izgraditi život u kojem blagodat nadmašuje sve prolazne užitke.
Najbrži greh često nije delo ruku, već ono što izgovorimo - današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog pokazuje kako kontrola jezika i mudro ćutanje mogu doneti snagu, mir i unutrašnju slobodu.
Dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog govorio je bez zadrške o gordosti - o grehu koji čoveka sprečava da se spusti do istine o sebi i da u pokajanju pronađe mir duše.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Žena je mesecima gledala iste jezive prizore čim bi sklopila oči, a vladika Nikolaj Velimirović ponudio joj je drugačije objašnjenje i ukazao na greh od kojeg čovek ne može jednostavno pobeći.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.