Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
Koliko puta u danu previdimo neku sitnicu – ne pozdravimo komšiju, ne zahvalimo se na pomoći, kažemo nešto što nije ljubazno ili se prepustimo pohotnim mislima – i pomislimo da to nema značaja? U pravoslavnom shvatanju, upravo te sitne greške, ako ih ne prepoznamo i ne pokajemo se, postaju tihe sile koje oblikuju naš život i živote drugih oko nas.
Arhimandrit Markel (Pavuk) upozorava:
Slagali ste nekoga, zaboravili da se pozdravite sa nekim, niste se zahvalili na pomoći, prekorili ili osudili nekoga, niste pružili lepu reč podrške, upotrebili ružan jezik u razgovoru sa nekim ili se negde prepustili pohotnim mislima. To su mali gresi zbog kojih se malo ljudi pokaje, ali upravo oni određuju mnogo toga u našim životima.
Mali grehovi sa neočekivanim posledicama
On dalje objašnjava konkretne posledice takvih grehova:
- Zamislite ovo: nečije laži i neiskrenost dovele su do toga da nekome poraste krvni pritisak i odvedu ga u bolnicu. Nečije odbijanje da ih pozdravi pogoršalo je njihovo već depresivno raspoloženje. Starija žena je bila primorana da pozove vodoinstalatera i izdvoji deo svoje oskudne penzije za rad jer je njena komšinica bila previše lenja da svrati posle posla da joj popravi slavinu.
Ruska pravoslavna crkva
Arhimandrit Markel
Na prvi pogled, ovi primeri deluju banalno. Ali arhimandrit Markel upozorava:
- Neki bi mogli pomisliti da nema potrebe toliko dramatizovati situaciju zbog sitnih grehova. Ali ako uzmemo u obzir da postoji mnogo ljudi koji se u svakom trenutku prepuštaju takvoj nepažnji, onda se akumulira velika kritična masa grehova, tiho počinjući da nas sve duhovno i fizički uništava. Zar upravo ti mali gresi prezira i hladnog stava prema drugima nisu uzrok svih naših životnih nevolja?
Od sitnih grehova do velikih zala
Prema njegovim rečima, ravnodušnost prema malim grehovima otvara vrata i većim:
- Kada pokazujemo ravnodušnost i tražimo izgovore za manje grehe, postajemo nesposobni da se odupremo velikim gresima. Zloupotreba moći, krađa, preljuba, pijanstvo, pljačka, silovanje, ubistvo i, konačno, ratovanje su rezultat malih grehova, za koje se većina ljudi nikada nije pokajala i nema nameru da se pokaje. Ne kaže bez razloga Gospod: Veran u najmanjem i u mnogom je veran, a neveran u najmanjem i u mnogom je neveran (Luka 16:10).
Arhimandrit Markel takođe naglašava značaj crkvenog života u očuvanju duhovnog zdravlja:
- Iako se stare crkve aktivno obnavljaju i grade mnoge nove, ne mogu svi da pronađu svoj put ovde. Neki crkve vide jednostavno kao prelepe arhitektonske spomenike, mesta okupljanja onih sa nesrećnim ličnim životom ili starijih baka. Mnogi veruju da treba verovati u sebe i ne nužno učestvovati u crkvenom životu. Međutim, upravo u crkvi, kroz molitvu i pokajanje, možemo crpiti blagodatnu snagu koja će nam omogućiti da ređe padamo u manje grehe i time se zaštitimo od velikih grehova - kaže arhimandrit markel, prenosi portal pravoslavie.ru.
Duhovna borba kao put ka miru
I za kraj, on podseća da se istinski mir i spokoj duši nalaze kroz stalnu duhovnu borbu:
- Samo tamo gde postoji stalna, nevidljiva duhovna borba protiv duhova zla na nebesima, kao i protiv sopstvenih grehova, velikih i malih, uspostavlja se istinski mir i vraća se spokoj duši. Nije slučajno što upravo u crkvama, a posebno u manastirima, svaka osoba doživljava ličnu blagodat, svoje srce ispunjava radošću koja daleko prevazilazi udobnost svih zemaljskih zadovoljstava i zabava.
Mali grehovi možda deluju bezazleno, ali pravoslavlje nas uči da oni oblikuju našu sudbinu. Samo kroz pažnju, pokajanje i molitvu možemo zaštititi svoju dušu od velikih zala i izgraditi život u kojem blagodat nadmašuje sve prolazne užitke.
Najbrži greh često nije delo ruku, već ono što izgovorimo - današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog pokazuje kako kontrola jezika i mudro ćutanje mogu doneti snagu, mir i unutrašnju slobodu.
Dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog govorio je bez zadrške o gordosti - o grehu koji čoveka sprečava da se spusti do istine o sebi i da u pokajanju pronađe mir duše.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka pokazuje kako kratka molitva, čitanje Svetog pisma i samoposmatranje mogu ojačati moralnu snagu i održati veru čak i kada svet preti da nas slomi.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Priča o čoveku koji je grešio ceo život, ali se iskreno pokajao, otkriva večni dijalog između ljudske nesavršenosti i božanske milosti – i pruža nadu svakome ko traži unutrašnje oslobođenje.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.