Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
U miru domaće kuhinje, gde se mirisi hrane često prepliću sa uspomenama i porodičnim razgovorima, musaka sa krompirom i sirom zauzima posebno mesto na trpezi. To je jelo koje ne traži mnogo, a daje obilje - jednostavno, toplo i zasitno, onako kako su ga nekada pripremale bake, oslanjajući se na skromne sastojke i provereno iskustvo.
U pravoslavnoj tradiciji domaćinstva, ovakvi recepti posebno dolaze do izražaja u danima kada crkveni tipik ne propisuje post ili dozvoljava beli mrs, poput Bele nedelje pred Vaskrs, kada se porodica ponovo okuplja za bogatijom trpezom nakon perioda posta.
Musaka, u svojim brojnim varijacijama, ostaje jedno od najomiljenijih jela našeg podneblja – jednostavna po sastavu, a bogata po ukusu i toplini koju nosi.
Sastojci
1 kg krompira
80 g maslaca
150 g kačkavalja
250 ml mleka
1,5 kašika brašna
3 jaja
so
Magnific
Starinska musaka od krompira i sira
Priprema
U vatrostalnu posudu ređajte red krompira, red struganog kačkavalja, ali tako da završite krompirom.
Polovinu maslaca rastopite i prelijte njime poređanu musaku. Od druge polovine maslaca napravite svetlu zapršku tako što ćete u njemu ispržiti brašno (samo dok ne zapeni).
Zapršku prelijte mlekom, skinite sa štednjaka, pa kada se prohladi, dodajte umućena jaja, posolite i promešajte.
Dobijeni umak treba da bude redak. Prelijte sada umakom musaku i pospite je ostatkom struganog kačkavalja. Stavite u zagrejanu rernu na 180 °C i pecite dok ne porumeni. Služite toplo.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.