Od domaćeg sira do pažljivo zatvorenog testa – recept koji se prenosi s kolena na koleno i nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Tašci sa sirom potiču iz starih balkanskih kuhinja i predstavljaju našu verziju poznatih svetskih jela poput italijanskih raviola ili poljskih pieroga. Ipak, ono što ih izdvaja jeste duh domaćinstva i jednostavnost sastojaka: brašno, jaja, voda, so i – naravno – domaći sir.
Naziv „tašci“ dolazi od oblika testa koje se puni filom, zatvara i kuva u vodi. U starim domaćinstvima domaćice su ih pravile ručno, koristeći drvene kalupe ili ivice čaša, dok su deca nestrpljivo čekala da prvi tašci isplivaju na površinu vrele vode, znajući da su upravo tada – gotovi.
Ukus koji okuplja porodicu
Tašci su oduvek bili porodično jelo – spremali su se za ručkove, slave, dane posta kada je dozvoljen beli mrs. Služili su se uz kiselo mleko, kajmak ili istopljen puter, a svaki zalogaj bio je pun topline i ukusa doma.
Postojale su i slatke verzije, punjene pekmezom, makom ili orasima, koje su bile omiljene među decom, a i danas se rado pripremaju u nekim krajevima Srbije.
Sastojci:
Za testo:
1 kg brašna
1 jaje i 2 žumanceta
Kašičica soli
Voda po potrebi
Za fil:
500 g sira
1 jaje
Shutterstock/nelea33
Tašci sa sirom
Priprema:
U vanglu stavite brašno i napravite udubljenje. Dodajte jaja i so, pa postepeno dodajte mlaku vodu i zamesite glatko, srednje tvrdo testo. Ostavite ga da odstoji pola sata.
Nakon toga testo razvaljajte tanko na pobrašnjenoj površini i isečite na pravougaonike. Na svaki stavite po kašičicu fila od sira, preklopite i pažljivo pritisnite ivice viljuškom.
Tašci se kuvaju u kipućoj, posoljenoj vodi s malo ulja – gotovi su kada isplivaju na površinu. Po želji, mogu se preliti puterom, posuti prezlama ili parmezanom, ali najlepši su – jednostavni, topli i mirišljavi, baš kao nekada.
Savet:
Koristite meko brašno (tip 400 ili 500) za najlepšu teksturu testa. Domaći sir daje najbolji ukus, ali se može kombinovati s fetom za bogatiji miris. Kašika ulja u testo čini ga elastičnijim i mekšim. Testo treba da „odmori“ najmanje pola sata, a ivice tašaca treba čvrsto pritisnuti da se ne otvore tokom kuvanja. Za slatke tašce, dodajte u fil malo šećera i vanilin šećer.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Autentični recept iz Ohrida u kojem sporo kuvanje i pažljivo birani sastojci pretvaraju jednostavne namirnice u raskoš ukusa i mirisa koji vraćaju toplinu doma na trpezu.
Od zapečenog kukuruznog brašna do slojeva suhog mesa i kajmaka – naučite kako pripremiti ovo hranljivo jelo balkanske tradicije koje vekovima spaja ukuse i običaje naših predaka.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.