KADA PATRIJARH POZOVE, VERA IZLAZI IZ HRAMA I SPASAVA ŽIVOT: Gest koji menja tuđe sutra
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Dugogodišnji dobrotvor Srpske Pravoslavne Crkve nagrađen za izuzetan doprinos očuvanju hrišćanske kulture i pravoslavne baštine u zemlji i inostranstvu.
U Svetosavskom parohijskom domu na Vračaru danas je održan svečani prijem na kojem je patrijarh srpski Porfirije uručio Orden Svetog kneza Lazara Alekseju Evgenijeviču Lihačovu. Priznanje je dodeljeno čoveku koji je godinama pružao konkretnu i vidljivu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenim projektima očuvanja pravoslavnog nasleđa.
Odlikovanje je dodeljeno na predlog patrijarha, odlukom Svetog arhijerejskog Sinoda, kao izraz zahvalnosti za brojna dobročinstva i iskren odnos prema Crkvi. U obrazloženju se naglašava doprinos Alekseja Lihačova očuvanju hrišćanske kulture i pravoslavne baštine, ne samo u Srbiji već i šire.
Lihačov je direktor državne korporacije Rosatom i direktor Fondacije Hrišćansko nasleđe i kultura. Njegov angažman, kako je istaknuto, ne završava se na poslovnim obavezama. Kroz rad fondacije i lični doprinos, podržava projekte koji čuvaju duhovnu i kulturnu tradiciju, kao i inicijative od značaja za pravoslavne vernike.

Orden Svetog kneza Lazara jedno je od najviših priznanja Srpske pravoslavne crkve. Nosi ime svetog kneza koji je svojim životom i stradanjem obeležio srpsku istoriju i ostavio dubok trag u duhovnoj svesti naroda. Zbog toga ovo odlikovanje ima posebnu težinu i dodeljuje se onima čiji rad i dela imaju trajnu vrednost za Crkvu.
Svečanom prijemu prisustvovali su supruga odlikovanog, Nadežda V. Lihačova, zatim Jegor Skopenko, izvršni direktor Fondacije Hrišćansko nasleđe i kultura, kao i Marija Deurić, direktor predstavništva Rosatoma u Srbiji. Među zvanicama su bili i Preosvećeni episkop remezijanski Stefan, starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi, arhimandrit Danilo, direktor Patrijaršijske upravne kancelarije, protojerej Đorđe Stojisavljević, šef Kabineta Patrijarha srpskog, i Miljan Nikitović, službenik Patrijaršije srpske.

Događaj na Vračaru bio je više od zvanične ceremonije. Bio je to susret na kojem je naglašeno da Crkva ne zaboravlja svoje dobrotvore i da podrška hrišćanskoj kulturi i tradiciji ima trajni značaj. Uručeni orden tako ostaje kao znak zahvalnosti, ali i kao podsećanje da se dobro čini tiho, a pamti dugo.
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Nakon pomoći stradalima u Konjicu i Jablanici, muftija Salem ef. Dedović javno se obratio poglavaru SPC i njegov čin opisao kao poruku bez koje nema zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Patrijarh Porfirije razgovarao je sa episkopom Grigorijem i ministrom Kostasom Kumisom o položaju hramova na podeljenom ostrvu, izazovima na istočnom Mediteranu i novoj saradnji koja bi mogla da poveže vernike dva naroda snažnije nego ikada ranije.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
Patrijarha Porfirija dočekao je starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi Preosvećeni Episkop remezijanski Stefan.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Parohija tvrdi da ikone nisu pravoslavne, a sav prikupljeni novac završava kod pojedinaca.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Serija vandalskih napada ispred Hrama Svetog Simeona Mirotočivog otvara pitanja o bezbednosti crkvene imovine i odgovornosti nadležnih organa.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
U trci za bogatstvom, čovek lako gubi osećaj za meru.
Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
Kombinacija pasulja i brokolija, začinjena domaćim aromama, hrani telo i podseća na recepte na kojima su odrasle generacije na našim prostorima.