Patrijarh Porfirije razgovarao je sa episkopom Grigorijem i ministrom Kostasom Kumisom o položaju hramova na podeljenom ostrvu, izazovima na istočnom Mediteranu i novoj saradnji koja bi mogla da poveže vernike dva naroda snažnije nego ikada ranije.
U svečanoj sali Patrijaršijskog dvora, gde su se kroz istoriju donosile važne odluke i vodili značajni razgovori, juče se govorilo o Kipru, o podeljenom ostrvu i o vernicima koji žele da dođu do svojih svetinja. Susret koji je na prvi pogled delovao protokolarno otvorio je mnogo dublje teme – pitanja vere, identiteta i istrajnosti jednog naroda.
Patrijarh srpski Porfirije primio je episkopa mesaorijskog Grigorija, predsednika Kancelarije pokloničkih putovanja Kiparske pravoslavne crkve, kao i Kostasa Kumisa, ministra turizma Republike Kipar. U Beograd su došli povodom Međunarodnog sajma turizma, na kome je Kipar počasni gost, ali je razgovor u Patrijaršiji bio sadržajniji i širi od same sajamske teme.
Hramovi koji su zatvoreni, ali nisu zaboravljeni
Sastanku su prisustvovali i ambasador Kipra Andreas Fotiu, Talia Hristodulidu, Pandelis Joanidis, Đulija Sikopetridi, šef Kabineta patrijarha srpskog, protojerej Đorđe Stojisavljević, i Mladen Andrejić, službenik Kabineta. Njihovo prisustvo pokazalo je da susret ima i zvanični i institucionalni značaj.
Patrijarh je govorio o svojoj iskrenoj privrženosti Crkvi i narodu Kipra, koja je nastala kroz lične susrete i prijateljstva. Interesovalo ga je kakvo je trenutno stanje na ostrvu i kako političke prilike utiču na razvoj turizma. Posebna pažnja posvećena je pokloničkim putovanjima, koja u pravoslavnoj tradiciji nisu samo putovanja, već deo duhovnog života vernih.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije sa gostima sa Kipra: episkopom Grigorijem i ministorm Kostasom Kumisom
Gosti su preneli pozdrave arhiepiskopa kiparskog Georgija i istakli da im susret sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve predstavlja veliku čast. Govorili su i o teškoj situaciji u svojoj zemlji: hramovi u delu ostrva koji nije pod upravom Vlade u Nikoziji ne mogu da se koriste za bogosluženja, dok nestabilnost na Bliskom istoku i istočnom Mediteranu dodatno otežava razvoj turizma, pa i pokloničkih putovanja. Kada je pristup svetinjama ograničen, posledice se ne mere samo brojkama, već i ranama koje ostaju u duši naroda.
Most između dva naroda jači od političkih podela
Zato je patrijarh Porfirije naglasio da je važno dodatno učvrstiti veze između dve Crkve i dva naroda upravo kroz organizovana poklonička putovanja. Predložio je bližu saradnju Pokloničke agencije „Dobročinstvo“ i Kancelarije koju vodi episkop Grigorije, što je sa kiparske strane prihvaćeno sa spremnošću i otvorenošću. Ta saradnja može postati čvrst oslonac i duhovna veza između vernika dva naroda.
Podsećajući na iskustvo Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, patrijarh je ukazao na sličnosti u okolnostima u kojima se nalaze svetinje i verni narod. Sa zahvalnošću je pomenuo stav Kipra o očuvanju teritorijalnog integriteta Srbije, što je ministar Kumis ponovio i ovom prilikom, dajući susretu i jasnu političku dimenziju.
Na kraju, ostala je snažna poruka da poklonička putovanja nisu samo odlazak na sveta mesta, već prilika da se narodi bolje upoznaju i povežu. Mostovi među ljudima ne nastaju sami od sebe – oni se grade razgovorom, poverenjem i spremnošću da se razume tuđa muka i podeli sopstveno iskustvo.
Posle trijumfa u Beogradskoj areni i osvajanja titule prvaka Evrope, reprezentativci Srbije posetili su patrijarha srpskog Porfirija - u susretu koji nije bio o golovima, već o onome što pobeda nosi sa sobom i kada aplauzi utihnu.
U razgovoru sa apostolskim nuncijem Luiđijem Bjankom u Beogradu, poglavar SPC govorio je o pritiscima, zabranama i pokušajima da se izbriše duhovni i istorijski identitet Srba na Kosovu i Metohiji.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Od zvona u Saborni hram Svetog arhangela Mihaila do jasnog stava da Liturgija, a ne politika, ostaje središte - šta je obeležilo prvih pet godina vođstva 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve i zašto se o toj poruci i danas govori.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Monahinja Kornelija Ris govori o svom prisustvu molitvama za oslobođenje od đavoimanosti, upozoravajući da se suština duhovne borbe nalazi u molitvi, pokajanju i smirenju pred Bogom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Nakon prijema u Patrijaršijskom dvoru i posete Pećkoj patrijaršiji, zajednički obilazak svetinja nastavljen je u jednoj od najznačajnijih srednjovekovnih zadužbina na Kosovu i Metohiji.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.