Bratski zagrljaj dve pravoslavne Crkve obeležio je posetu mitropolita mitilinskog, koji je preneo poruke ljubavi i molitvenog jedinstva grčkog naroda, a sve će biti krunisano zajedničkom liturgijom u Brodu.
U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, 10. oktobra 2025. godine, patrijarh srpski Porfirije primio je mitropolita mitilinskog Jakova iz Grčke pravoslavne crkve, koji je u Srbiju doputovao sa sveštenom pratnjom.
Ovaj susret nosi snažnu poruku jedinstva, bratske ljubavi i molitvenog zajedništva pravoslavnih naroda.
Mitropolit Jakov, poznat po dugogodišnjoj i iskrenoj brizi za srpski narod i Crkvu Svetog Save, zahvalio je patrijarhu Porfiriju na toplom i bratskom prijemu, izražavajući veliku radost zbog susreta. Prenoseći izraze bratske ljubavi i molitvenog jedinstva grčkog naroda prema punoći Crkve Svetog Save, je zamolio patrijarha srpskog za arhipastirski blagoslov i molitvenu podršku za povereni mu klir i verni narod u Grčkoj.
Foto: SPC
Prijem u Patrijaršijskom dvoru
Patrijarh Porfirije uzvratio je rečima dobrodošlice i zahvalnosti, ističući da srpski narod duboko poštuje i oseća duhovnu bliskost sa grčkim narodom, koji je kroz istoriju više puta pružao bratsku podršku.
Poseta mitropolita Jakova biće krunisana svečanom liturgijom u Brodu (Bosna i Hercegovina), u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj, 14. oktobra 2025. godine — na praznik Pokrova Presvete Bogorodice. Tom prilikom mitropolit Jakov učestvovaće u proslavi opštinske slave zajedno sa sveštenstvom i vernim narodom.
Prijemu u Patrijaršiji prisustvovao je i mitropolit dalmatinski Nikodim, što je ovom susretu dalo dodatnu svečanu i saborno-crkvenu dimenziju.
Susret patrijarha Porfirija i mitropolita Jakova potvrdioje snažne duhovne veze između srpske i grčke Crkve — veze utkane kroz vekove zajedničkih molitava, uzajamne podrške i dubokog poštovanja.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jermu po novom kalendaru i Svetu mučenicu Akilinu po starom, katolici slave blagdan Bezgrešno Srce Marijino, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.