Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski Porfirije posetio je manastir Savinu kod Herceg Novog i uzeo molitveno učešće u svetoj Liturgiji, koju je služio iguman ove svete obitelji, jeromonah Makarije.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Doček u sabornom duhu
Patrijarha su na ulazu u manastir dočekali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i iguman Makarije, zajedno sa mitropolitima dalmatinskim Nikodimom i budimljansko-nikšićkim Metodijem. Prisustvovali su i direktor Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije Vladimir Roganović, kao i predsednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Patrijarhova poruka o obnovi svetinje
Patrijarh Porfirije izrazio je veliku radost zbog uspešne obnove Velike crkve manastira Savina, naglasivši značaj duhovnih i kulturnih svečanosti koje se redovno održavaju na području opštine Herceg Novi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije, mitropolit Joanikije i iguman Makarije
Istorijat i značaj obnove manastira Savina
Manastir Savina, smešten u Herceg Novom, jedan je od najznačajnijih pravoslavnih manastira u Boki Kotorskoj. Kompleks se sastoji od tri crkve: Male crkve Uspenja Presvete Bogorodice, Velike crkve Uspenja Presvete Bogorodice i Hrama Svetog Save. Prema predanju, temelje Male crkve osveštao je lično Sveti Sava. Najstariji zapis o manastiru datira iz 1648. godine, dok se izgradnja Velike crkve završila između 1777. i 1799. godine, pod rukovodstvom majstora Nikole Foretića sa ostrva Korčule.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Savina
Manastir je kroz svoju istoriju nekoliko puta bio napušten i obnavljan. Najznačajnija obnova dogodila se krajem 17. veka, kada su u Savinu doselili monasi iz porušenog manastira Tvrdoš, na čelu sa episkopom Savatijem Ljubibratićem. Ova obnova označila je početak novog manastirskog života, koji je svoj vrhunac dostigao u drugoj polovini 18. veka.
Savina je tokom vekova bila centar duhovnog života i kulture u Boki Kotorskoj. U manastiru se čuvaju dragoceni rukopisi, ikone i drugi kulturni spomenici koji svedoče o bogatoj istoriji i tradiciji ovog svetog mesta.
Obnova Velike crkve, koja je započela 2024. godine, predstavlja značajan korak u očuvanju ovog kulturnog i duhovnog blaga. Radovi zahtevaju velika materijalna sredstva, te manastir poziva sve koji su u mogućnosti da pomognu obnovu ove drevne svetinje.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije
Manastir kao svedočanstvo trajanja
Manastir Savina, smešten u miru mediteranskog zelenila i plavetnila mora, kroz vekove je bio mesto molitve, sabornosti i svedočanstva vere. Poseta patrijarha na dan kada Crkva obeležava mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja imala je duboku simboliku, jer Savina ostaje svedočanstvo istrajnosti i vernosti Hristu.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
U emotivnom susretu sa pravoslavnim Srbima na obali Jadranskog mora, gde je Sveti Sava pre osam vekova lično osnovao Zetsku episkopiju, poglavar SPC u nadahnutoj besedi istakao je značaj vere kao sidra koje ujedinjuje narod i daje snagu za prevazilaženje izazova modernog doba.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.