Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski Porfirije posetio je manastir Savinu kod Herceg Novog i uzeo molitveno učešće u svetoj Liturgiji, koju je služio iguman ove svete obitelji, jeromonah Makarije.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Doček u sabornom duhu
Patrijarha su na ulazu u manastir dočekali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i iguman Makarije, zajedno sa mitropolitima dalmatinskim Nikodimom i budimljansko-nikšićkim Metodijem. Prisustvovali su i direktor Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije Vladimir Roganović, kao i predsednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Patrijarhova poruka o obnovi svetinje
Patrijarh Porfirije izrazio je veliku radost zbog uspešne obnove Velike crkve manastira Savina, naglasivši značaj duhovnih i kulturnih svečanosti koje se redovno održavaju na području opštine Herceg Novi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije, mitropolit Joanikije i iguman Makarije
Istorijat i značaj obnove manastira Savina
Manastir Savina, smešten u Herceg Novom, jedan je od najznačajnijih pravoslavnih manastira u Boki Kotorskoj. Kompleks se sastoji od tri crkve: Male crkve Uspenja Presvete Bogorodice, Velike crkve Uspenja Presvete Bogorodice i Hrama Svetog Save. Prema predanju, temelje Male crkve osveštao je lično Sveti Sava. Najstariji zapis o manastiru datira iz 1648. godine, dok se izgradnja Velike crkve završila između 1777. i 1799. godine, pod rukovodstvom majstora Nikole Foretića sa ostrva Korčule.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Savina
Manastir je kroz svoju istoriju nekoliko puta bio napušten i obnavljan. Najznačajnija obnova dogodila se krajem 17. veka, kada su u Savinu doselili monasi iz porušenog manastira Tvrdoš, na čelu sa episkopom Savatijem Ljubibratićem. Ova obnova označila je početak novog manastirskog života, koji je svoj vrhunac dostigao u drugoj polovini 18. veka.
Savina je tokom vekova bila centar duhovnog života i kulture u Boki Kotorskoj. U manastiru se čuvaju dragoceni rukopisi, ikone i drugi kulturni spomenici koji svedoče o bogatoj istoriji i tradiciji ovog svetog mesta.
Obnova Velike crkve, koja je započela 2024. godine, predstavlja značajan korak u očuvanju ovog kulturnog i duhovnog blaga. Radovi zahtevaju velika materijalna sredstva, te manastir poziva sve koji su u mogućnosti da pomognu obnovu ove drevne svetinje.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije
Manastir kao svedočanstvo trajanja
Manastir Savina, smešten u miru mediteranskog zelenila i plavetnila mora, kroz vekove je bio mesto molitve, sabornosti i svedočanstva vere. Poseta patrijarha na dan kada Crkva obeležava mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja imala je duboku simboliku, jer Savina ostaje svedočanstvo istrajnosti i vernosti Hristu.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
Na osnivačkoj skupštini Ruskog istorijskog društva u Beogradu istaknuto je da novoformirana institucija ima misiju da čuva istorijsku istinu i jača duhovne veze srpskog i ruskog naroda.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
U emotivnom susretu sa pravoslavnim Srbima na obali Jadranskog mora, gde je Sveti Sava pre osam vekova lično osnovao Zetsku episkopiju, poglavar SPC u nadahnutoj besedi istakao je značaj vere kao sidra koje ujedinjuje narod i daje snagu za prevazilaženje izazova modernog doba.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.