Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski Porfirije posetio je manastir Savinu kod Herceg Novog i uzeo molitveno učešće u svetoj Liturgiji, koju je služio iguman ove svete obitelji, jeromonah Makarije.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Doček u sabornom duhu
Patrijarha su na ulazu u manastir dočekali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i iguman Makarije, zajedno sa mitropolitima dalmatinskim Nikodimom i budimljansko-nikšićkim Metodijem. Prisustvovali su i direktor Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije Vladimir Roganović, kao i predsednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Patrijarhova poruka o obnovi svetinje
Patrijarh Porfirije izrazio je veliku radost zbog uspešne obnove Velike crkve manastira Savina, naglasivši značaj duhovnih i kulturnih svečanosti koje se redovno održavaju na području opštine Herceg Novi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije, mitropolit Joanikije i iguman Makarije
Istorijat i značaj obnove manastira Savina
Manastir Savina, smešten u Herceg Novom, jedan je od najznačajnijih pravoslavnih manastira u Boki Kotorskoj. Kompleks se sastoji od tri crkve: Male crkve Uspenja Presvete Bogorodice, Velike crkve Uspenja Presvete Bogorodice i Hrama Svetog Save. Prema predanju, temelje Male crkve osveštao je lično Sveti Sava. Najstariji zapis o manastiru datira iz 1648. godine, dok se izgradnja Velike crkve završila između 1777. i 1799. godine, pod rukovodstvom majstora Nikole Foretića sa ostrva Korčule.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Savina
Manastir je kroz svoju istoriju nekoliko puta bio napušten i obnavljan. Najznačajnija obnova dogodila se krajem 17. veka, kada su u Savinu doselili monasi iz porušenog manastira Tvrdoš, na čelu sa episkopom Savatijem Ljubibratićem. Ova obnova označila je početak novog manastirskog života, koji je svoj vrhunac dostigao u drugoj polovini 18. veka.
Savina je tokom vekova bila centar duhovnog života i kulture u Boki Kotorskoj. U manastiru se čuvaju dragoceni rukopisi, ikone i drugi kulturni spomenici koji svedoče o bogatoj istoriji i tradiciji ovog svetog mesta.
Obnova Velike crkve, koja je započela 2024. godine, predstavlja značajan korak u očuvanju ovog kulturnog i duhovnog blaga. Radovi zahtevaju velika materijalna sredstva, te manastir poziva sve koji su u mogućnosti da pomognu obnovu ove drevne svetinje.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije
Manastir kao svedočanstvo trajanja
Manastir Savina, smešten u miru mediteranskog zelenila i plavetnila mora, kroz vekove je bio mesto molitve, sabornosti i svedočanstva vere. Poseta patrijarha na dan kada Crkva obeležava mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja imala je duboku simboliku, jer Savina ostaje svedočanstvo istrajnosti i vernosti Hristu.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
U emotivnom susretu sa pravoslavnim Srbima na obali Jadranskog mora, gde je Sveti Sava pre osam vekova lično osnovao Zetsku episkopiju, poglavar SPC u nadahnutoj besedi istakao je značaj vere kao sidra koje ujedinjuje narod i daje snagu za prevazilaženje izazova modernog doba.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi za subotu 2. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Jevanđelje i poslanicu apostola Jakova otkriva shvatanje u kojem ulje postaje sredstvo blagodati i mesto susreta ljudske nemoći i božanske pomoći.