Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski Porfirije posetio je manastir Savinu kod Herceg Novog i uzeo molitveno učešće u svetoj Liturgiji, koju je služio iguman ove svete obitelji, jeromonah Makarije.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Doček u sabornom duhu
Patrijarha su na ulazu u manastir dočekali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i iguman Makarije, zajedno sa mitropolitima dalmatinskim Nikodimom i budimljansko-nikšićkim Metodijem. Prisustvovali su i direktor Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije Vladimir Roganović, kao i predsednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Foto: SPC
Doček patrijarha srpskog u manastiru Savina
Patrijarhova poruka o obnovi svetinje
Patrijarh Porfirije izrazio je veliku radost zbog uspešne obnove Velike crkve manastira Savina, naglasivši značaj duhovnih i kulturnih svečanosti koje se redovno održavaju na području opštine Herceg Novi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije, mitropolit Joanikije i iguman Makarije
Istorijat i značaj obnove manastira Savina
Manastir Savina, smešten u Herceg Novom, jedan je od najznačajnijih pravoslavnih manastira u Boki Kotorskoj. Kompleks se sastoji od tri crkve: Male crkve Uspenja Presvete Bogorodice, Velike crkve Uspenja Presvete Bogorodice i Hrama Svetog Save. Prema predanju, temelje Male crkve osveštao je lično Sveti Sava. Najstariji zapis o manastiru datira iz 1648. godine, dok se izgradnja Velike crkve završila između 1777. i 1799. godine, pod rukovodstvom majstora Nikole Foretića sa ostrva Korčule.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije u manastiru Savina
Manastir je kroz svoju istoriju nekoliko puta bio napušten i obnavljan. Najznačajnija obnova dogodila se krajem 17. veka, kada su u Savinu doselili monasi iz porušenog manastira Tvrdoš, na čelu sa episkopom Savatijem Ljubibratićem. Ova obnova označila je početak novog manastirskog života, koji je svoj vrhunac dostigao u drugoj polovini 18. veka.
Savina je tokom vekova bila centar duhovnog života i kulture u Boki Kotorskoj. U manastiru se čuvaju dragoceni rukopisi, ikone i drugi kulturni spomenici koji svedoče o bogatoj istoriji i tradiciji ovog svetog mesta.
Obnova Velike crkve, koja je započela 2024. godine, predstavlja značajan korak u očuvanju ovog kulturnog i duhovnog blaga. Radovi zahtevaju velika materijalna sredstva, te manastir poziva sve koji su u mogućnosti da pomognu obnovu ove drevne svetinje.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije
Manastir kao svedočanstvo trajanja
Manastir Savina, smešten u miru mediteranskog zelenila i plavetnila mora, kroz vekove je bio mesto molitve, sabornosti i svedočanstva vere. Poseta patrijarha na dan kada Crkva obeležava mučeničko stradanje Svetog Jovana Krstitelja imala je duboku simboliku, jer Savina ostaje svedočanstvo istrajnosti i vernosti Hristu.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Treće nedelje posta u pravoslavnim hramovima iznosi se Krst Hristov na poklonjenje i kao poziv verniku da zastane, preispita svoj život, obnovi veru i pronađe snagu da nastavi duhovnu borbu do Vaskrsa.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
U emotivnom susretu sa pravoslavnim Srbima na obali Jadranskog mora, gde je Sveti Sava pre osam vekova lično osnovao Zetsku episkopiju, poglavar SPC u nadahnutoj besedi istakao je značaj vere kao sidra koje ujedinjuje narod i daje snagu za prevazilaženje izazova modernog doba.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.