Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
Pismo zahvalnosti koje je iguman manastira Vatoped, arhimandrit Jefrem, uputio patrijarhu srpskom Porfiriju, predstavlja snažno svedočanstvo o duhovnoj povezanosti i bratstvu koje je tokom višednevne posete vatopedskog bratstva Srbiji dobilo i svoju konkretnu, vidljivu potvrdu.
Nakon povratka u manastir Vatoped, iguman Jefrem uputio je pismo zahvalnosti u kojem je posebno istakao toplinu dočeka, gostoprimstvo i očinsku ljubav koju su, kako navodi, doživeli tokom boravka među srpskim vernicima i crkvenim predstavnicima. U tom tonu, pismo ne ostaje samo na protokolarnom izrazu zahvalnosti, već dobija ličnu i duhovnu dimenziju.
- Dozvolite nam da iskažemo svoje duhovno ukrepljenje i radost koju smo zadobili tokom, iako veoma kratkog, boravka među vašim blagočestivim i bogobojažljivim stadom - navodi se u pismu arhimandrita Jefrema Vatopedskog, koji dodaje da ih je posebno dotakla autentična i postojana vera pravoslavnog srpskog naroda. Ta vera, kako ističe, ostaje snažna i postojana i u vremenu brojnih iskušenja i teškoća.
U istom delu pisma, iguman ukazuje i na trud i posvećenost patrijarha Porfirija, naglašavajući njegovu brigu za duhovni život poverenog mu naroda. Taj deo pisma jasno pokazuje da se zahvalnost ne odnosi samo na organizaciju posete, već i na širi doživljaj crkvenog života i zajedništva.
Zahvaljujući na pozivu da se prečasni Pojas Presvete Bogorodice donese na celivanje i blagoslov srpskom narodu, iguman Jefrem u pismu prenosi i odluke manastirskog sabora koje imaju dugoročan i konkretan karakter. Vatoped je, naime, odlučio da pruži podršku mladima koji se školuju u okviru Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem
U tom okviru predviđeno je da deset siromašnih studenata Bogoslovskog fakulteta dobijaju mesečnu stipendiju od 500 evra, kao i da najbolji student svake godine bude nagrađen posrebrenom ikonom Presvete Bogorodice. Pored toga, najboljim učenicima svakog razreda Bogoslovije Svetog Save biće uručene posrebrene ikone kao znak pažnje i ohrabrenja.
Ove odluke, kako se navodi u pismu, nisu samo materijalna pomoć, već izraz želje da se mladi ljudi učvrste u veri i da im se pruži podsticaj u njihovom obrazovanju i duhovnom sazrevanju.
Iguman Jefrem se u nastavku pisma ponovo osvrće na sam boravak Pojasa Presvete Bogorodice u Srbiji, naglašavajući njegovu duhovnu težinu i značaj za vernike. U tom delu pisma on iznosi i svoje uverenje da taj događaj prevazilazi uobičajene okvire crkvenih poseta.
- Smireno smatramo, Vaša Svetosti, da prisustvo najsvetijeg Pojasa Presvete Bogorodice u Srbiji nije slučajan događaj, već znak posebne bogomaterinske zaštite i blagonaklonosti prema Vašoj časnoj ličnosti i Vašem narodu - stoji u pismu, kojim se dodatno naglašava duhovni značaj čitave posete.
Posmatrano u celini, pismo igumana Vatopeda ne deluje kao formalna zahvalnica, već kao lično svedočanstvo o doživljenom jedinstvu vere, u kojem se susret Svete Gore i Srbije razume kao nastavak jedne šire, žive i neprekinute duhovne veze.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija i uz saglasnost igumana manastira Vatoped, uveden je poseban način prilaska svetinji kako bi svi poklonici mogli da prime blagoslov bez dugog zadržavanja u redovima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve razgovarao je o verskoj diplomatiji, zaštiti duhovnog nasleđa i jačanju odnosa sa SAD na temeljima hrišćanskih vrednosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.