Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Zvona Hrama Svetog Save jutros su pozvala vernike na molitvu, a u najvećoj srpskoj svetinji trenutno se služi poslednja sveta liturgija pred Pojasom Presvete Bogorodice. Patrijarh srpski Porfirije sa arhijerejima, sveštenstvom, monaštvom i okupljenim vernicima uznosi molitve pred svetinjom koja je tokom proteklih dana dovela u Beograd stotine hiljada ljudi iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih krajeva u kojima živi srpski narod.
Današnji dan zaokružuje događaj koji je obeležio protekle nedelje u prestonici. Posle više od dve sedmice dugih redova za poklonjenje i molitvenih sabranja koja nisu prestajala ni tokom noći, došao je trenutak oproštaja od svetinje koja je privukla nezapamćenu pažnju javnosti.
Po završetku liturgije Časni Pojas Presvete Bogorodice biće svečano ispraćen iz Beograda i vraćen u manastir Vatoped na Svetoj Gori, gde se čuva vekovima.
Religija.rs
Narod ispred Hrama Svetog Save
Tokom boravka svetinje u Beogradu Hram Svetog Save postao je mesto u koje su vernici pristizali u svako doba dana i noći. Zbog velikog broja ljudi koji su želeli da se poklone Časnom Pojasu, boravak svetinje u prestonici produžavan je dva puta. Mnogi su satima čekali u redovima kako bi celivali svetinju, pomolili se za svoje najbliže i poneli kući blagoslov u vidu osveštanih trakica nad Pojasom Presvete Bogorodice.
Prema podacima Srpske pravoslavne crkve, kroz Hram Svetog Save tokom ovih dana prošlo je više od 800.000 vernika. Taj podatak najbolje svedoči o tome koliku je duhovnu snagu imao dolazak svetinje koja se retko iznosi iz manastira Vatoped i još ređe donosi van granica Svete Gore.
Liturgija koja je jutros počela predstavlja završnicu jednog istorijskog događaja za Srpsku pravoslavnu crkvu i verni narod. Časni Pojas Presvete Bogorodice stigao je u Beograd povodom Spasovdana, a po dolasku nošen je na čelu Spasovdanske litije ulicama prestonice. Nakon toga izložen je na poklonjenje u Hramu Svetog Save, gde su se danima smenjivale reke ljudi koje su dolazile da se pomole pred ovom velikom svetinjom.
Dok bogosluženje traje, uprkos kiši, vernici i dalje pristižu na plato ispred Hrama kako bi iskoristili poslednje sate boravka Časnog Pojasa Presvete Bogorodice u Beogradu. Po završetku liturgije uslediće svečani ispraćaj uz najviše crkvene i državne počasti, a u prisustvu visokoprepodobnog arhimandrita Jefrema, igumana manastira Vatoped, i bratstva ove svetogorske obitelji. Potom će svetinja krenuti na put ka Svetoj Gori i svom domu u manastiru Vatoped, gde joj se vekovima poklanjaju monasi i hodočasnici iz čitavog pravoslavnog sveta.
Današnji dan za mnoge vernike nosi posebnu emociju. Posle dana provedenih u molitvi, čekanju i susretu sa svetinjom, dolazi vreme rastanka. Ipak, među okupljenima preovlađuje osećaj zahvalnosti što su imali priliku da se poklone Časnom Pojasu Presvete Bogorodice upravo u Beogradu. Kada danas bude završen njegov svečani ispraćaj, ostaće uspomena na dane tokom kojih je prestonica živela u ritmu neprekidne molitve i hodočašća, a Hram Svetog Save postao mesto sabiranja vernika kakvo se retko pamti.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Trenutak kada se liturgijski završava period posvećen Silasku Svetog Duha nosi poruku da ono što je započeto na Duhove ne prestaje, već se nastavlja u životu Crkve i svakog vernika.
U besedi za subotu prve sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o nevidljivom trenutku pada koji menja čovekov mir, ali i o sili pokajanja koja vraća radost, snagu i svetlost u srce.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Divnogorca po starom i Prepodobnog Visariona po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Norberta, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Francuski predsednik obišao je jednu od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u regionu, a nakon razgovora sa mitropolitom Joanikijem usledio je gest koji je obeležio čitavu posetu.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Liturgija počinje u devet časova u Hramu Svetog Save, služi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje igumana vatopedskog Jefrem, sveštenomonaštva i sveštenstva.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Jednostavan ručak, kuvan bez žurbe i luksuza, postaje simbol povratka starinskoj trpezi i ukusu koji je hranio generacije u danima posta i svakodnevice.