Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Zvona Hrama Svetog Save jutros su pozvala vernike na molitvu, a u najvećoj srpskoj svetinji trenutno se služi poslednja sveta liturgija pred Pojasom Presvete Bogorodice. Patrijarh srpski Porfirije sa arhijerejima, sveštenstvom, monaštvom i okupljenim vernicima uznosi molitve pred svetinjom koja je tokom proteklih dana dovela u Beograd stotine hiljada ljudi iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih krajeva u kojima živi srpski narod.
Današnji dan zaokružuje događaj koji je obeležio protekle nedelje u prestonici. Posle više od dve sedmice dugih redova za poklonjenje i molitvenih sabranja koja nisu prestajala ni tokom noći, došao je trenutak oproštaja od svetinje koja je privukla nezapamćenu pažnju javnosti.
Po završetku liturgije Časni Pojas Presvete Bogorodice biće svečano ispraćen iz Beograda i vraćen u manastir Vatoped na Svetoj Gori, gde se čuva vekovima.
Religija.rs
Narod ispred Hrama Svetog Save
Tokom boravka svetinje u Beogradu Hram Svetog Save postao je mesto u koje su vernici pristizali u svako doba dana i noći. Zbog velikog broja ljudi koji su želeli da se poklone Časnom Pojasu, boravak svetinje u prestonici produžavan je dva puta. Mnogi su satima čekali u redovima kako bi celivali svetinju, pomolili se za svoje najbliže i poneli kući blagoslov u vidu osveštanih trakica nad Pojasom Presvete Bogorodice.
Prema podacima Srpske pravoslavne crkve, kroz Hram Svetog Save tokom ovih dana prošlo je više od 800.000 vernika. Taj podatak najbolje svedoči o tome koliku je duhovnu snagu imao dolazak svetinje koja se retko iznosi iz manastira Vatoped i još ređe donosi van granica Svete Gore.
Liturgija koja je jutros počela predstavlja završnicu jednog istorijskog događaja za Srpsku pravoslavnu crkvu i verni narod. Časni Pojas Presvete Bogorodice stigao je u Beograd povodom Spasovdana, a po dolasku nošen je na čelu Spasovdanske litije ulicama prestonice. Nakon toga izložen je na poklonjenje u Hramu Svetog Save, gde su se danima smenjivale reke ljudi koje su dolazile da se pomole pred ovom velikom svetinjom.
Dok bogosluženje traje, uprkos kiši, vernici i dalje pristižu na plato ispred Hrama kako bi iskoristili poslednje sate boravka Časnog Pojasa Presvete Bogorodice u Beogradu. Po završetku liturgije uslediće svečani ispraćaj uz najviše crkvene i državne počasti, a u prisustvu visokoprepodobnog arhimandrita Jefrema, igumana manastira Vatoped, i bratstva ove svetogorske obitelji. Potom će svetinja krenuti na put ka Svetoj Gori i svom domu u manastiru Vatoped, gde joj se vekovima poklanjaju monasi i hodočasnici iz čitavog pravoslavnog sveta.
Današnji dan za mnoge vernike nosi posebnu emociju. Posle dana provedenih u molitvi, čekanju i susretu sa svetinjom, dolazi vreme rastanka. Ipak, među okupljenima preovlađuje osećaj zahvalnosti što su imali priliku da se poklone Časnom Pojasu Presvete Bogorodice upravo u Beogradu. Kada danas bude završen njegov svečani ispraćaj, ostaće uspomena na dane tokom kojih je prestonica živela u ritmu neprekidne molitve i hodočašća, a Hram Svetog Save postao mesto sabiranja vernika kakvo se retko pamti.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija i uz saglasnost igumana manastira Vatoped, uveden je poseban način prilaska svetinji kako bi svi poklonici mogli da prime blagoslov bez dugog zadržavanja u redovima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je koliko je vernika prošlo kroz Hram Svetog Save od 20. maja do danas, dok patrijarh Porfirije poručuje da je od brojki važnija vera koju narod pokazuje.
Hiljade vernika iz Srbije i regiona u tišini i molitvi čekale su ispred Hrama Svetog Save da se poklone velikoj svetinji, dok je patrijarh Porfirije tokom noći obilazio redove, razgovarao sa okupljenima i blagosiljao narod.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.