OVO JE NAJVEĆA OPASNOST ZA DUŠU SVAKOG ČOVEKA! Starac Dionisije Ignjat o rečenici koju često izgovaramo, a koja nam postepeno postaje i stil života!
Svaki dan pruža priliku da čovek iznova bira između poslušnosti Bogu i ugađanja svojim željama.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Iako se savremeno društvo često predstavlja kao hrišćansko, teško da se može reći da ljudi danas žive onako kako je Hristos podučavao i propovedao.
Vera se u današnje vreme neretko svodi na običaj i tradiciju, dok se Jevanđelje teško prihvata kada od čoveka traži pokajanje, praštanje, smirenje, ljubav prema bližnjem i odricanje od greha, a u ovom slučaju nemali je i broj onih, koji je smatraju suludom.
Pravoslavlje ne uči čoveka da bude hrišćanin samo po formalnom opredeljenju, već da čitav svoj život usmeri prema Hristu. Krst koji nosimo, odlazak u crkvu i obeležavanje velikih praznika imaju smisla samo ako ih prati vera koja se vidi u životu. Hrišćanin je pozvan da prašta kada mu je učinjena nepravda, da pomogne kada drugi pati, da ne vraća zlo za zlo i da se svakodnevno bori sa sopstvenim slabostima.
Gospod Isus Hristos je još za vreme svog zemaljskog života upozorio učenike da će njegovi sledbenici biti neshvaćeni i odbačeni od sveta: "Ako vas svet mrzi, znajte da je mene omrznuo pre vas."
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu čoveka iznutra.
Zato su i mnogi svetitelji kroz vekove bili neshvaćeni. Njihov život bio je suprotan duhu sveta koji traži bogatstvo, slavu, moć i zadovoljstvo. Svetitelji su govorili o pokajanju, postu, molitvi, smirenju i ljubavi, podsećajući da čovek ne može istovremeno služiti Hristu i sopstvenim strastima.
Upravo na tu udaljenost između hrišćanstva i i načina života kojim živi savremeni čovek ukazivao je i Sveti Serafim Rouz:
- Ukoliko bi Hristos danas prošao svetom, znate li šta bi mu se desilo? Bio bi smešten u duševnu bolnicu i podvrgnut psihoterapiji, a isto bi se desilo i sa Njegovim Svetiteljima, Svet bi Ga danas raspeo baš kao što Ga je raspeo i pre dve hiljade godina, jer se svet ničemu nije naučio, sem još iskvarenijim oblicima licemerja. Mi kažemo da živimo u hrišćanskom društvu, ali to nije tačno; u društvu u kome mi živimo vlada veće neznaboštvo i mržnja prema Hristu nego u društvu u kome je Hristos rođen.
Svaki dan pruža priliku da čovek iznova bira između poslušnosti Bogu i ugađanja svojim željama.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Ono što je važno jeste da hrišćanin ne zaboravi Boga onda kada mu je dobro, niti da se udalji od molitve čim oseti da je nastupio mir.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Na prvi pogled deluju gotovo isto, ali se iza ova dva pojma kriju različiti odgovori na jedno od najvećih pitanja čoveka: šta možemo da znamo o Bogu?
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.