Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Septembar donosi dve krsne slave, a pored njih i nekoliko velikih crkvenih praznika koji imaju posebno mesto u pravoslavnom kalendaru. Među njima su Crkvena Nova godina, Mala Gospojina i Krstovdan, datumi koje vernici širom Srbije posebno pamte.
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve za 2026. godinu, septembarski slavski dani su 11. i 22. septembar. Prvi je posvećen Usekovanju glave Svetog Jovana Krstitelja, dok se 22. septembra proslavljaju Sveti pravedni Joakim i Ana, roditelji Presvete Bogorodice.
11. septembar - Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja
Prva septembarska krsna slava pada 11. septembra, kada se obeležava Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj dan zauzima posebno mesto u pravoslavnom kalendaru i jedan je od najstrožih dana posta.
Sveti Jovan Krstitelj stradao je po naređenju cara Iroda, nakon što je javno ukazivao na njegov grešni život. Prema jevanđelskom svedočanstvu, Irodijadina kći Saloma zatražila je od cara, kao nagradu za svoj ples, glavu Svetog Jovana na tanjiru.
Za one koji slave Usekovanje, slavska trpeza je posna, a sam praznik podseća vernike na stradanje Svetog Jovana, ali i na njegovu nepokolebljivost u svedočenju istine.
Foto: Gemini
Krsna slava
22. septembar - Sveti Joakim i Ana
Druga septembarska krsna slava obeležava se 22. septembra, kada se Crkva molitveno seća Svetih pravednih Joakima i Ane, roditelja Presvete Bogorodice.
Njihov život u crkvenom predanju zauzima posebno mesto. Iako dugo nisu imali dece, ostali su verni Bogu, a njihove molitve i trpljenje krunisani su rođenjem Presvete Bogorodice.
Zbog toga se praznik Svetih Joakima i Ane posebno vezuje za porodicu, roditeljstvo i roditeljsku ljubav, pa ne čudi što se upravo ovaj datum našao među septembarskim krsnim slavama.
Crkvena Nova godina stiže 14. septembra
Septembar je u crkvenom kalendaru značajan i zbog početka nove crkvene godine. Srpska pravoslavna crkva Crkvenu Novu godinu obeležava 14. septembra po novom, odnosno 1. septembra po starom kalendaru.
Ovaj praznik poznat je i kao Početak indikta, odnosno početak godišnjeg bogoslužbenog ciklusa. Crkvena Nova godina podseća vernike na uređenost crkvenog života i tok bogoslužbene godine, tokom koje se smenjuju veliki praznici, postovi i dani posvećeni svetiteljima.
Septembar donosi i Malu Gospojinu i Krstovdan
Pored dve krsne slave, septembar je bogat velikim crkvenim praznicima.
21. septembra proslavlja se Rođenje Presvete Bogorodice, poznato kao Mala Gospojina. Ovaj praznik jedan je od velikih Bogorodičinih praznika i zauzima posebno mesto u životu pravoslavnih vernika.
Samo dan kasnije, 22. septembra, praznuju se Sveti pravedni Joakim i Ana, roditelji Presvete Bogorodice, koji su ujedno i jedna od septembarskih krsnih slava.
Tako septembar povezuje porodične slave sa velikim crkvenim praznicima, dok početak nove crkvene godine ovom mesecu daje dodatnu važnost u godišnjem bogoslužbenom ciklusu.
Za mnoge porodice ovaj mesec predstavlja i uvod u period godine u kojem se broj krsnih slava postepeno povećava. Već oktobar donosi niz poznatih slavskih dana, među kojima su Miholjdan, Pokrov Presvete Bogorodice, Tomindan, Srđevdan, Sveta Petka i Sveti Luka.
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
Ova neobična pouka poznatog svetitelja govori o pripremi duše za razgovor sa Bogom i objašnjava zašto nije lako odmah pronaći mir i pažnju čim stanemo pred ikonu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Podnaslov: Nastala kao venčani dar 1902. godine, decenijama je bila nepoznata javnosti, a sada prvi put otkriva deo istorije Srba u Sentandreji i rada velikog srpskog umetnika.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.