ŠTA JE JEVANĐELJE ZAISTA? Odgovor Svetog Justina Ćelijskog može da iznenadi čak i revnosne vernike
Veliki srpski svetitelj objašnjava da reč koju hrišćani svakodnevno izgovaraju krije odgovor koji nije samo pitanje znanja, već i način života.
Ova neobična pouka poznatog svetitelja govori o pripremi duše za razgovor sa Bogom i objašnjava zašto nije lako odmah pronaći mir i pažnju čim stanemo pred ikonu.
Mnogi ljudi se mole, a ipak imaju utisak da njihove reči ostaju bez prave dubine. Misli lutaju, pažnja se rasipa, a molitva se ponekad svede na izgovaranje poznatih rečenica bez unutrašnje sabranosti. Sveti Porfirije Kavsokalivit u jednoj kratkoj pouci ukazuje na ono što često previđamo: za molitvu je potrebna priprema, a ta priprema je ponovo molitva.
Molitva ne počinje nužno onog trenutka kada stanemo pred ikonu i izgovorimo prve reči. Za nju je potrebno pripremiti i um i srce. Ako u molitvu uđemo opterećeni mislima, žurbom i svakodnevnim brigama, nije lako da se odmah saberemo i potpuno okrenemo Bogu.
Sveti Porfirije Kavsokalivit zato govori o nečemu što na prvi pogled može da zvuči neobično, a zapravo otkriva važan deo duhovnog života: potrebna je molitva za molitvu.
- Pre molitve duša treba da se priprema kroz molitvu. To znači: potrebna je molitva za molitvu. Čujte kako se sveštenik tiho moli na svetoj liturgiji pred čitanje Jevanđelja: "Zapali u srcima našim, čovekoljubivi Vladiko, neprolaznu svetlost bogopoznanja, i otvori oči uma našeg da bismo razumeli Tvoje evanđelske propovedi. Usadi u nas i strah Tvojih blaženih zapovesti da bismo, pobedivši sve telesne pohote, živeli duhovnim životom, misleći i tvoreći sve što je Tebi ugodno. Jer si ti prosvetljenje duša i tela naših, Hriste Bože, i Tebi slavu uznosimo, sa bespočetnim Tvojim Ocem i presvetim i blagim i životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin."
Ova molitva pred čitanje Jevanđelja pokazuje da se od Boga najpre traži da čoveku otvori oči uma. Nije dovoljno samo čuti reči Jevanđelja. Potrebno je i razumeti ih, a zatim prema njima urediti svoj život.
Pouka Svetog Porfirija može da se primeni i na naše svakodnevno molitveno pravilo. Kada nam je teško da se saberemo, ne moramo odmah da se borimo sa svakom mišlju koja nam odvlači pažnju. Možemo najpre jednostavno da zamolimo Boga da nam podari mir, pažnju i želju za molitvom.
Ponekad je upravo ta kratka molba prvi korak ka istinskoj molitvi. Prema pouci Svetog Porfirija, molitva ne počinje tek kada izgovorimo prve reči. Ona počinje onda kada zamolimo Boga da nam otvori um i srce za susret sa Njim.

Druga poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 197 (13,3-13)
3. Jer tražite da iskušate Hrista koji u meni goviri, koji za vas nije slab, nego je silan među vama. 4. Jer ako i raspet bi po slabosti, ali živi po sili Božijoj; jer smo i mi slabi u Njemu, ali ćemo živeti s Njim silom Božijom za vas. 5. Sami sebe ispitujte, jeste li u veri, sami sebe isprobajte. Ili ne poznajete sebe da je Isus Hristos u vama? Sem ako u nečemu niste valjani. 6. A nadam se da ćete poznati da mi nismo nevaljani. 7. A molimo se Bogu da vi ne činite nikakva zla, ne da se mi valjani pokažemo, nego da vi dobro činite, a mi kao nevaljani da budemo.
8. Jer ništa ne možemo protiv istine, nego za istinu. 9. Jer se radujemo kada smo mi slabi, a vi jaki; za to se i molimo Bogu, za vaše savršenstvo. 10. Zbog toga, odsutan vam pišem ovo, da kada budem prisutan ne postupim strogo, po vlasti koju mi je dao Gospod za izgrađivanje a ne za rušenje. 11. Najzad, braćo, radujte se, usavršavajte se, utešavajte se, isto mislite, mir imajte, i Bog ljubavi i mira biće s vama. 12. Pozdravite jedan drugoga svetim celivom. Pozdravljaju vas svi sveti. 13. Blagodat Gospoda Isusa Hrista i ljubav Boga Oca i zajednica Svetoga Duha sa svima vama. Amin.
Jevanđelje po Marku, začalo 18 (4,35-41)
35. I reče im u onaj dan uveče: „Pređimo na onu stranu.” 36. I oni, ostavivši narod, uzeše ga kao što beše u lađi; a i druge lađe bejahu s njim. 37. I nastade velika bura od vetra; i valovi tako zapljuskivahu lađu da ona već poče da tone. 38. A on bejaše na krmi spavajući na uzglavlju; i probudiše ga i rekoše mu: „Učitelju, zar ti ne mariš što propadamo?” 39. I ustavši zapreti vetru, i reče moru: „Ćuti, prestani!” I utoli vetar, i postade tišina velika. 40. I reče im: „Zašto ste tako strašljivi? Kako nemate vere?” 41. I strahom se velikim ispuniše, i govorahu jedan drugome: „Ama ko je ovaj da ga i vetar i more slušaju?”
BONUS VIDEO
Veliki srpski svetitelj objašnjava da reč koju hrišćani svakodnevno izgovaraju krije odgovor koji nije samo pitanje znanja, već i način života.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je o nečemu što se često događa u odnosima među ljudima, a što mnogi prepoznaju tek kada već nastanu ljutnja, zameranje i potreba da se drugome uzvrati.
Očajanje može da nas udalji od molitve, ali Sveti Jovan Kronštatski podseća zašto upravo tada ne treba odustati od Gospoda.
Svetitelj je upozoravao da preterano hvaljenje dece podstiče egoizam, a roditeljima savetovao da ih odmalena uče zahvalnosti, odgovornosti i smirenju.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja ostavio je savet za trenutke kada nas obuzmu strah, nemir i unutrašnja borba.
Svetitelj našeg vremena uči da vera nije samo lična borba za duhovni mir, već poziv da u molitvu uključimo i bližnje.
Čudo koje je Hristos učinio na svadbi u Kani Galilejskoj krije važnu pouku za supružnike
Ko vas voli, oženiće se vama, govorio je starac Pajsije devojkama.
Dete koje je čulo takve reči, prema njegovom tumačenju, ne treba da živi u strahu da je zauvek obeleženo.
Krstovi, ikone i crkveni barjaci predvode vernike u molitvi, ali iza ovog prizora stoji tradicija čije korene nalazimo još u Svetom pismu.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Ko vas voli, oženiće se vama, govorio je starac Pajsije devojkama.
Dete koje je čulo takve reči, prema njegovom tumačenju, ne treba da živi u strahu da je zauvek obeleženo.
Krstovi, ikone i crkveni barjaci predvode vernike u molitvi, ali iza ovog prizora stoji tradicija čije korene nalazimo još u Svetom pismu.