ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Bolje ne slaviti, nego slaviti slavu nakaradno, govorio je otac Joil.
Sutra Srpska pravoslavna crkva proslavlja Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, praznik u narodu poznat kao Ivanjdan.
Ivanjdan je ujedno i krsna slava velikog broja pravoslavnih Srba.
Krsna slava zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji srpskog naroda. Ona je, pre svega, dan porodičnog zaštitnika - svetitelja koga je neko od predaka uzeo kao duhovni štit i koji se, od tada pa do danas, prenosi sa kolena na koleno.
Slava nikada nije samo običaj ili porodična svečanost; ona je zavet, znak pripadnosti pravoslavnoj veri i neprekidna veza između predaka i potomaka, čoveka i Boga.
Na dan slave, dom se ne doživljava samo kao mesto proslave, već kao mali hram u kojem se svetitelj slavi molitvom, svećom i slavskim kolačem, uz zahvalnost Bogu za život i blagoslov.
U tom duhu, često se vernici podsećaju i uputstava o tome kako bi krsna slava trebalo da se obeležava u pravoslavnom domu.
Otac Joil Bulatović je u tom smislu ostavio jasne i stroge smernice:
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan. Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja Podnaslov: Nastala kao venčani dar 1902. godine, decenijama je bila nepoznata javnosti, a sada prvi put otkriva deo istorije Srba u Sentandreji i rada velikog srpskog umetnika.
ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
ŠTA JE "MALA SLAVA" I MOŽE LI ONA DA ZAMENI KRSNU SLAVU?! Otac Dejan o nedoumici koja naročito muči i zbunjuje mlađu generaciju!
KRSNA SLAVA U RASKORAKU IZMEĐU VERSKOG ČINA I NARODNIH VEROVANJA: Crkva i običaji, 1. deo
IKONA-SLIKA KOJA JE VIŠE OD VEKA BILA SKRIVENA OD OČIJU JAVNOSTI: Sveti Georgije Uroša Predića prvi put izložen u Srbiji
Sveti oci često su govorili da je nestrpljenje jedan od najvećih neprijatelja duhovnog života.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
U besedi za ponedeljak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto greh nikada nije razlog za divljenje i zbog čega je sažaljenje jedini ispravan odgovor na tuđu duhovnu nesreću.
Probajte pirinač sa povrćem po receptu iz Manastira Žiča, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Vasilija Velikog.
Sveti oci često su govorili da je nestrpljenje jedan od najvećih neprijatelja duhovnog života.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
U besedi za ponedeljak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto greh nikada nije razlog za divljenje i zbog čega je sažaljenje jedini ispravan odgovor na tuđu duhovnu nesreću.
Probajte pirinač sa povrćem po receptu iz Manastira Žiča, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Vasilija Velikog.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Svečani doček u srcu patrijaršijskog kompleksa, poklon pred svetinjama i poruka o miru, razumevanju i duhovnoj povezanosti naroda iz Peći.
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.