ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Bolje ne slaviti, nego slaviti slavu nakaradno, govorio je otac Joil.
Sutra Srpska pravoslavna crkva proslavlja Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, praznik u narodu poznat kao Ivanjdan.
Ivanjdan je ujedno i krsna slava velikog broja pravoslavnih Srba.
Krsna slava zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji srpskog naroda. Ona je, pre svega, dan porodičnog zaštitnika - svetitelja koga je neko od predaka uzeo kao duhovni štit i koji se, od tada pa do danas, prenosi sa kolena na koleno.
Slava nikada nije samo običaj ili porodična svečanost; ona je zavet, znak pripadnosti pravoslavnoj veri i neprekidna veza između predaka i potomaka, čoveka i Boga.
Na dan slave, dom se ne doživljava samo kao mesto proslave, već kao mali hram u kojem se svetitelj slavi molitvom, svećom i slavskim kolačem, uz zahvalnost Bogu za život i blagoslov.
U tom duhu, često se vernici podsećaju i uputstava o tome kako bi krsna slava trebalo da se obeležava u pravoslavnom domu.
Otac Joil Bulatović je u tom smislu ostavio jasne i stroge smernice:
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan. Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja Podnaslov: Nastala kao venčani dar 1902. godine, decenijama je bila nepoznata javnosti, a sada prvi put otkriva deo istorije Srba u Sentandreji i rada velikog srpskog umetnika.
ZIMSKI I LETNJI SVECI: Zašto neki svetitelji imaju dva datuma
ŠTA JE "MALA SLAVA" I MOŽE LI ONA DA ZAMENI KRSNU SLAVU?! Otac Dejan o nedoumici koja naročito muči i zbunjuje mlađu generaciju!
KRSNA SLAVA U RASKORAKU IZMEĐU VERSKOG ČINA I NARODNIH VEROVANJA: Crkva i običaji, 1. deo
IKONA-SLIKA KOJA JE VIŠE OD VEKA BILA SKRIVENA OD OČIJU JAVNOSTI: Sveti Georgije Uroša Predića prvi put izložen u Srbiji
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Od Ilindana do Uspenja Presvete Bogorodice, vernici će tokom ovog meseca proslaviti neke od najpoštovanijih svetitelja, a posebnu pažnju obratiće na to da slavska trpeza bude pripremljena u skladu sa crkvenim pravilima.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Pouka ruskog svetitelja podseća na nekoliko važnih koraka u duhovnom životu, od iskrenog pokajanja do molitve.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.