Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 4. oktobar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 21. septembar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 4. oktobar 2026. godine.
• Judaizam, jevrejski kalendar: 23. tišri 5787. godine.
• Islam, hidžretski kalendar: 23. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog apostola Kodrata
• Sveštenomučenika Ipatija, episkopa Efeskog, i sveštenika Andreja
• Svetog Dimitrija, mitropolita Rostovskog, u znak sećanja na otkriće njegovih moštiju
• Sabor svetitelja Kijevo-Pečerskih
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, nedelja 18. sedmice po Duhovima je mrsni dan.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Jeroteja, episkopa atinskog
• Svetog mučenika Stefana Štiljanovića
• Svetu prepodobnu Jelenu Štiljanović
• Svetog mučenika Evdemona, katolikosa Gruzije
• Svetog Jovana Lampadista
• Svetog mučenika Petra Kapitolijskog
• Svete mučenice Domninu i njene kćeri Verniku i Prosdoku
Katoličanstvo
Katolička crkva 4. oktobra obeležava Svetog Franju Asiškog, osnivača franjevačkog reda i jednog od najpoznatijih svetitelja Katoličke crkve. Sveti Franjo je zaštitnik Italije, a njegov spomendan obeležava se 4. oktobra. Imendan danas slave Franjo, Franciska, Franka i Zlata.
Judaizam
U jevrejskom kalendaru 4. oktobar 2026. godine odgovara 23. tišriju 5787. godine. To je Simhat Tora, praznik kojim se obeležava završetak godišnjeg ciklusa čitanja Tore i početak novog ciklusa. Praznik počinje nakon završetka Šmini Acereta i obeležava se uz posebne molitve, čitanje Tore, pesmu i radost.
Prema islamskom kalendaru koji prati Umm al-Kura, 4. oktobar 2026. godine odgovara 23. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri. Na ovaj datum nema velikog islamskog praznika. Muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete Kiprijana Justinu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Lukijana Antiohijskog. Katolička crkva proslavlja Svetu Tereziju Avilsku, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.