Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 16. oktobar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 3. oktobar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 16. oktobar 2026. godine.
• Judaizam, jevrejski kalendar: 5. hešvan 5787. godine.
• Islam, hidžretski kalendar: 5. džumadel-ula 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita
• Prepodobnog Jovana Hozevita
• Prepodobnog Dionisija Pečerskog, jeromonaha i zatvornika
• Svetog Isihija Horovita
• Svetog Pajsija Janjevca, patrijarha srpskog
Katolička crkva 16. oktobra spominje Svetu Hedvigu, vojvotkinju Šleske i Poljske, koja je život posvetila pomaganju siromašnima, kao i Svetu Margaretu Mariju Alakok, poznatu po širenju pobožnosti prema Presvetom Srcu Isusovom. Imendan slave Hedviga i Margareta.
Judaizam
U jevrejskom kalendaru 16. oktobar 2026. godine odgovara 5. hešvanu 5787. godine. Ovaj dan nije veliki jevrejski praznik. Jevreji se posvećuju svakodnevnim molitvama i čitanju Tore.
Prema islamskom kalendaru koji prati Umm al-Kura, 16. oktobar 2026. godine odgovara 5. džumadel-uli 1448. godine po Hidžri. Pošto je petak, muslimani obavljaju džuma-namaz, zajedničku molitvu petkom, koja se klanja u džamiji uz hutbu, odnosno versku propoved.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.