DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA! Slavimo Uspenje Presvete Bogorodice - VELIKU GOSPOJINU!
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Srpska pravoslavna crkva 21. septembra proslavlja Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina. Ovaj veliki Bogorodičin praznik posvećen je rođenju Majke Božije, Presvete Bogorodice, koja je prema hrišćanskom predanju rođena kao dete pravednih Joakima i Ane.
Mala Gospojina spada među velike crkvene praznike i svake godine se obeležava 21. septembra. Rođenje Presvete Bogorodice u crkvenom predanju zauzima posebno mesto, jer se njime najavljuje događaj kroz koji će doći Spasitelj sveta.
Pravedni Joakim i Ana živeli su pobožno, ali dugo nisu imali dece. U poznim godinama nastavili su da se mole Bogu, želeći da im podari potomstvo.
Prema predanju, Joakim je, ožalošćen zbog bezdetnosti, otišao u pustinju, gde je četrdeset dana proveo u postu i molitvi. Istovremeno, Ana se molila Bogu u svom domu. Tada joj se javio anđeo i saopštio da će dobiti dete.
Ana je obećala da će dete, bilo muško ili žensko, posvetiti Bogu i da će ono služiti Gospodu celoga života.
Njihove molitve bile su uslišene i Ana je rodila kćerku Mariju. Prema predanju, Joakim je bio iz plemena Davidovog, dok je Ana poticala iz roda Aronovog.
Presveta Bogorodica rođena je u Nazaretu. Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram. Tamo je provela godine posvećene molitvi i životu u služenju Bogu.
Crkveno predanje govori da se Presveta Djeva kasnije vratila u Nazaret. Kada je imala oko četrnaest godina, javio joj se arhangel Gavrilo i saopštio joj blagovest da će roditi Sina Božijeg.
Tako se Rođenje Presvete Bogorodice u pravoslavnoj tradiciji posmatra kao početak događaja koji vode ka Hristovom rođenju i delu spasenja. Mala Gospojina zato nije samo sećanje na rođenje jedne svete ličnosti, već praznik posvećen Presvetoj Bogorodici i događaju koji je deo istorije spasenja.
Bonus video
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo. Odlikovao se i darom proroštva, a za života je počinio mnoga čudesa i isceljenja. Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih. Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Marija od najranijih dana posvećena Bogu

DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA! Slavimo Uspenje Presvete Bogorodice - VELIKU GOSPOJINU!
DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Prepodobnog Simeona Stolpnika, velikog iscelitelja i podvižnika
KAO DEČAK UBIJEN ZBOG VERE U HRISTA: Danas slavimo Svetog mučenika Mamanta!
ON JE SVOJE DŽELATE PRVO UGOSTIO I NAHRANIO, PA MIRNO KRENUO U SMRT! Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Antima!
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Trofim, Savatije i Dorimedont. Katolička crkva obeležava Svetog Januarija, dok Jevreji danas obeležavaju osmi dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Odlaskom kod vidovnjaka čovek pokazuje da nema poverenja u Boga i njegovu promisao, već pomoć traži od demona, a ne od Tvorca.