DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA! Slavimo Uspenje Presvete Bogorodice - VELIKU GOSPOJINU!
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo.
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Srpska pravoslavna crkva 21. septembra proslavlja Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina. Ovaj veliki Bogorodičin praznik posvećen je rođenju Majke Božije, Presvete Bogorodice, koja je prema hrišćanskom predanju rođena kao dete pravednih Joakima i Ane.
Mala Gospojina spada među velike crkvene praznike i svake godine se obeležava 21. septembra. Rođenje Presvete Bogorodice u crkvenom predanju zauzima posebno mesto, jer se njime najavljuje događaj kroz koji će doći Spasitelj sveta.
Pravedni Joakim i Ana živeli su pobožno, ali dugo nisu imali dece. U poznim godinama nastavili su da se mole Bogu, želeći da im podari potomstvo.
Prema predanju, Joakim je, ožalošćen zbog bezdetnosti, otišao u pustinju, gde je četrdeset dana proveo u postu i molitvi. Istovremeno, Ana se molila Bogu u svom domu. Tada joj se javio anđeo i saopštio da će dobiti dete.
Ana je obećala da će dete, bilo muško ili žensko, posvetiti Bogu i da će ono služiti Gospodu celoga života.
Njihove molitve bile su uslišene i Ana je rodila kćerku Mariju. Prema predanju, Joakim je bio iz plemena Davidovog, dok je Ana poticala iz roda Aronovog.
Presveta Bogorodica rođena je u Nazaretu. Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram. Tamo je provela godine posvećene molitvi i životu u služenju Bogu.
Crkveno predanje govori da se Presveta Djeva kasnije vratila u Nazaret. Kada je imala oko četrnaest godina, javio joj se arhangel Gavrilo i saopštio joj blagovest da će roditi Sina Božijeg.
Tako se Rođenje Presvete Bogorodice u pravoslavnoj tradiciji posmatra kao početak događaja koji vode ka Hristovom rođenju i delu spasenja. Mala Gospojina zato nije samo sećanje na rođenje jedne svete ličnosti, već praznik posvećen Presvetoj Bogorodici i događaju koji je deo istorije spasenja.
BONUS VIDEO
Ovaj veliki hrišćanski praznik predstavlja uspomenu na smrt (uspenje) Bogorodice i dan kada se ona uznela na nebo. Odlikovao se i darom proroštva, a za života je počinio mnoga čudesa i isceljenja. Nad njegovim svetih moštiju, prema predanju, dogodila su se mnoga iscelenja bolesnih. Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Marija od najranijih dana posvećena Bogu

DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH PRAZNIKA! Slavimo Uspenje Presvete Bogorodice - VELIKU GOSPOJINU!
DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Prepodobnog Simeona Stolpnika, velikog iscelitelja i podvižnika
KAO DEČAK UBIJEN ZBOG VERE U HRISTA: Danas slavimo Svetog mučenika Mamanta!
ON JE SVOJE DŽELATE PRVO UGOSTIO I NAHRANIO, PA MIRNO KRENUO U SMRT! Danas slavimo Svetog sveštenomučenika Antima!
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.