KADA SU NA NJEGOVOM GROBU POČELA ISCELJENJA, NEZNABOŠCI SU URADILI NESHVATLJIVO: Danas se sećamo Prenosa moštiju svetog apostola Vartolomeja
Život ovog svetitelja bio je posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere.
Odlikovao se i darom proroštva, a za života je počinio mnoga čudesa i isceljenja.
SPC 14. septembra slavi Prepodobnog Simeona Stolpnika, velikog podvižnika koji je svoj život posvetio postu, molitvi i služenju Bogu.
Napustio je roditeljski dom još veoma mlad i otišao u manastir, gde se svima pokoravao i služio, živeći strogo i uzimajući hranu samo jednom sedmično.
Vremenom se glas o njegovom podvižničkom životu proširio nadaleko, pa su kod njega počeli da dolaze ljudi iz raznih krajeva. Dovodili su bolesne i one koji su patili od demonskih napada, tražeći od svetitelja pomoć i isceljenje.
Predanje kaže da niko ko je došao kod Svetog Simeona nije otišao praznih ruku. Jedni su dobijali isceljenje, drugi utehu, a treći korisnu pouku. Svi su se, kako se navodi u žitiju, radosni vraćali svojim domovima, slaveći Boga.
Sveti Simeon je posebno pazio da ljudi čudo ne pripisuju njemu. Kada bi nekoga iscelio, govorio je:
"Proslavljaj Boga koji te iscelio i nikako se ne usuđuj reći da te Simeon isceli, da te što gore ne snađe."
Kako mu je vremenom postalo teško zbog velikog broja ljudi koji su dolazili, svetitelj je pronašao način da se udalji od sveta. Sazidao je sebi stub i na njemu počeo da živi u postu i molitvi. Tako je postao prvi stolpnik.
Prvi stub na kojem je podvižnik živeo bio je visok šest lakata. Kasnije su mu ljudi podizali sve više stubove – od 12, zatim 22, pa 36 lakata. Sveti Simeon se na njih penjao kao lestvicama, provodeći godine u teškom podvigu, izložen kiši i drugim vremenskim nepogodama.
Njegov život bio je ispunjen strogim postom, molitvom i trpljenjem. Odlikovao se i darom proroštva, a za života je činio mnoga čudesa i isceljenja. Prema žitiju, čuda su se događala i nakon njegovog upokojenja.
Na mestu na kojem se nalazio njegov stub kasnije je podignuta velika crkva u obliku krsta i manastir. Time se, prema predanju, ispunilo obećanje Svetog Simeona da nikada neće napustiti svoje mesto.
Na tom mestu i posle njegove smrti ljudi su dolazili sa verom i molitvom, a predanje beleži brojna isceljenja i čuda.
Tropar Prepodobni Simeon Stolpnik (glas 1):
Terpjenija stolp bil jesi, revnovavij praocem prepodobne Jovu vo strasteh, Josifu vo iskušenijih, i besplotnih žiteljstvu sij v tjelesi, Simeone oče naš, moli Hrista Boga spastisja dušam našim.
BONUS VIDEO
Život ovog svetitelja bio je posvećen propovedanju Jevanđelja i svedočenju vere. Pimen Veliki podvizavao se u 5. veku i svojim životom ostao upamćen kao primer monaha koji je sve podredio molitvi, poslušanju, radu i unutrašnjem miru. Shvativši težinu svojih grehova, ovaj svetitelj je odlučio da promeni život, stupio je u manastir i predao se potpunoj poslušnosti svom duhovniku. Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Život na stubu
Crkva na mestu njegovog podviga
KADA SU NA NJEGOVOM GROBU POČELA ISCELJENJA, NEZNABOŠCI SU URADILI NESHVATLJIVO: Danas se sećamo Prenosa moštiju svetog apostola Vartolomeja
NJEGOVE POUKE SE VEKOVIMA PRENOSE I PRAVI SU LEK ZA RANJENU DUŠU! Sutra slavimo Prepodobnog Pimena Velikog
OD TEŠKOG RAZBOJNIKA DO SVETITELJA: Danas proslavljamo Prepodobnog Mojseja Murina
DANAS JE CRNO SLOVO! Slavimo Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog!
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Nepoštovanjem pravila, gresi se ne prevazilaze, već mogu postati još dublji i teži.
Pravi se bez komplikovanja, a jedan detalj u pripremi daje joj naročito pun ukus i miris domaće kuhinje.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.