Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Neka jela ne pamte se po tome koliko su sastojaka imala, već po tome ko ih je spremao i kako su mirisala iz kuhinje. Čikovi su upravo takvo starinsko jelo, napravljeno od krompira, brašna i nekoliko namirnica koje su se gotovo uvek nalazile u kući. Testo podseća na ono za knedle, ali se, za razliku od njih, ne puni voćem, već se oblikuje u male valjke, a zatim kuva i začinjava na različite načine.
Nekada su ih spremali kao samostalno jelo, a danas mogu da vrate ukus kuhinje u kojoj se ništa nije rasipalo i gde je od jednostavnog testa moglo da nastane nekoliko različitih, ukusnih obroka. Čikovi su se pripremali danima kada crkveni tipik dozvoljava mrsnu hranu, a jedna porodična uspomena posebno lepo govori koliko su ovo jelo voleli: deo testa za knedle često bi bio ostavljen sa strane samo da bi se od njega napravile "nudle", uvaljane u pržene prezle.
Sastojci
500 g krompira
oko 800 g brašna
2 jaja
so po ukusu
I još treba:
malo ulja ili 2 kašike masti za prženje
1 kašika slatke aleve paprike
2 kašike prezli
1 glavica crnog luka, opciono
Gemini
Čikovi se mogu poslužiti kao samostalno jelo ili kao dodatak uz neko jelo od mesa i povrća
Priprema
Krompir oljuštite, isecite na četvrtine i skuvajte u posoljenoj vodi da bude sasvim kuvan. Ocedite krompir od vode i izgnječite ga kao kada pravite pire. Posolite po ukusu.
U izgnječeni krompir dodajte jaja, malo soli po ukusu i malo-pomalo dodajte brašno, meseći rukom, dok ne dobijete kompaktno testo koje se ne lepi za ruke. Testo ne sme da bude ni previše meko ni previše tvrdo. Prebacite testo na pobrašnjenu radnu površinu i još ga malo mesite, kao i svako drugo testo. Po potrebi dodajte malo brašna dok mesite.
Od lepo umešenog testa uzimajte po komadić i u rukama ga oblikujte tako da dobijete male valjke. Njihovu veličinu sami odredite, ali otprilike treba da ne budu kraći od 8 cm, ali ni predugački. U svakom slučaju, trudite se da svi budu približno iste veličine kako bi se jednako skuvali.
U lonac stavite 2 l vode, posolite je i dodajte kašiku ulja da se čikovi ne lepe. Kada voda provri, stavite prvu turu pripremljenih čikova. Neka se kuvaju dok ne isplivaju na površinu, a onda ih izvadite rešetkastom kašikom i stavite na tanjir sa strane dok se ne skuvaju i ostali pripremljeni čikovi.
U tiganju zagrejte ulje ili mast. Na vrućoj masnoći propržite sitno naseckani crni luk, ako želite da ga koristite, pa dodajte alevu papriku i odmah sklonite sa ringle da paprika ne zagori. U toj masnoći sa paprikom provrtite polovinu čikova, a možete i sve ako želite, tako da se lepo oblože.
U drugom tiganju zagrejte malo ulja, pa na njemu kratko, samo minut, propržite prezle. Drugu polovinu čikova uvaljajte u propržene prezle. Poslužite sve vruće kao samostalno jelo ili kao dodatak uz neko jelo od mesa i povrća.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.