Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.
Neka jela nisu nestala zato što su bila manje ukusna, već zato što su ih potisnule jednostavnije i modernije kuhinje. Jedno od njih je i čorbadžijska mandža, staro srpsko jelo koje se, prema predanjima, priprema više od dva veka. Bogata kombinacija kvalitetnog mesa, pečuraka, sira i jaja nekada je krasila trpeze u danima kada Crkva nije propisivala post, a naziv je dobila po čorbadžijama, imućnim trgovcima koji su mogli da priušte ovakve raskošne zalogaje. Iako po bogatstvu sastojaka podseća na poznatu mućkalicu, čorbadžijska mandža ima svoj prepoznatljiv ukus i način pripreme.
Čorbadžijska mandža se danas retko nalazi na jelovnicima, osim u pojedinim tradicionalnim kafanama koje čuvaju recepte iz prošlih vremena. Ovo je prilika da se zaboravljeno jelo naših predaka ponovo nađe na domaćoj trpezi.
Sastojci
500 g svinjskog vrata
1 glavica crnog luka
3 čena belog luka
300 g raznih šumskih pečuraka
1 kašika masti
1 zelena sveža paprika
1 pečena ljuta papričica, opciono
1 veći sveži paradajz
100 ml belog vina
1 kriška tvrđeg belog sira od oko 200 g
3 do 4 jajeta, po jedno za svaku osobu
so i biber po ukusu
1 kašika seckanog peršuna za posipanje, po želji
Gemini AI
Čorbadžijska mandža
Priprema
Svinjski vrat isecite na šnicle i prepecite na roštilju ili gril tiganju, pa ga potom nasecite na kocke. Na masti propržite crni i beli luk, dodajte meso, papriku, paradajz, pečurke i ljutu papričicu po želji. Kratko dinstajte, prelijte belim vinom i začinite. Kada tečnost ispari, umešajte rendani sir. Smesu rasporedite u zemljane posude ili tanjire, oblikujte gnezda i u svako stavite po jedno jaje. Po želji zapecite u rerni oko desetak minuta na 200 °C i pospite seckanim peršunom.
Najbolje je da, ako imate zemljane posude, u njima pripremate ovo jelo, jer će ukus biti lepši, a jaje se neće previše skuvati samo od vreline jela. Što se tiče izbora pečuraka, ako ne možete da pronađete šumske pečurke, možete koristiti šampinjone ili bukovače, ali će ukus biti nešto drugačiji.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Mlevene šljive, lagano pečenje i nekoliko listova rozetle daju domaćoj poslastici prepoznatljivu aromu, a ovaj jednostavan recept odličan je izbor i za doručak tokom posta na vodi.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.