Jednostavna kombinacija brašna, jaja i masti bila je dovoljna da nastane hranljiv obrok za dane kada crkveni tipik nije propisivao post.
U starim srpskim domaćinstvima, kuhinja je bila usko povezana sa životom porodice, običajima i crkvenim kalendarom. Kada crkveni tipik nije propisivao post, na trpezi su se pripremala jela od jaja, masti i drugih namirnica koje su tokom posnih perioda bile izostavljane. Među takvim starinskim jelima, koja su se nekada često spremala, a danas su gotovo zaboravljena, jeste i mandara.
Ovo jednostavno, ali hranljivo jelo nastajalo je od svega nekoliko osnovnih namirnica koje je gotovo svako domaćinstvo imalo: brašna, masti ili ulja, jaja i vode. Upravo u toj jednostavnosti ogleda se duh stare seoske kuhinje, u kojoj se od skromnih sastojaka pripremao ukusan i zasitan obrok za porodicu. Recept za mandaru sačuvao je sećanje na vreme kada su se jela prenosila usmenim putem i kada se znalo da svako godišnje doba, praznik i dan u crkvenom kalendaru imaju svoje mesto i na porodičnoj trpezi.
Sastojci
5 kašika brašna
2 jajeta
1 dl ulja ili masti
voda
so po ukusu
AI Gemini
Mandara
Priprema
U šerpi zagrejati ulje ili mast, pa dodati brašno. Brašno lagano pržiti uz stalno mešanje, dok ne dobije blago rumenu boju i miris pečenog brašna.
Zatim pažljivo dolivati vodu i mešati kako bi se dobila glatka smesa bez grudvica. Kuvati dok se masa ne zgusne i ne dobije gustinu sličnu sosu.
Dodati još malo vode, posoliti po ukusu i nastaviti mešanje. Jaja umutiti, pa ih polako dodati u toplu smesu uz neprestano mešanje. Kuvati još kratko, dok se jaja ne sjedine sa mandrom.
Kada dobije ujednačenu, kremastu teksturu, mandara je gotova i služi se topla.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Starac iz Optine podsetio je da se put ka Hristu ne pokazuje samo molitvom i ličnom pobožnošću, već i spremnošću da sa ljubavlju nosimo slabosti i teškoće svojih bližnjih.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Prokla i Ilarija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Uspenje svete Ane. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog apostola Jakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.